Priča o potopu koja vam je možda najpoznatija vjerojatno je Noina arka, ali to je daleko od jedine priče o velikom potopu koji je poslao bog kako bi uništio civilizaciju.
Ispostavilo se da postoji osam osnovnih zapleta: svladavanje čudovišta, od dronjaka do bogatstva, potraga, putovanje i povratak, komedija, tragedija, ponovno rođenje te religiozni narod bježi od Božjeg gnjeva praveći veliki čamac.
Prema jednom ranom mitu o potopu, babilonski bog Ea poslao je potop koji je zbrisao cijelo čovječanstvo osim Uta-napishtija (također poznatog kao Utnapishtim) i njegove obitelji, koji se na sigurnom mjestu sklonio na arci punoj životinja, dok su se svi ostali utapali. Zvuči poznato?
Babilonska priča – urezana na 3000 godina starim glinenim pločama koje čine dio Epa o Gilgamešu – smatra se da je inspirirala svima dobro poznatu verziju Biblije, piše IFL Science.
Poruka u devet redaka zapravo je trik
Ono što se razlikuje, kaže dr. Martin Worthington sa Sveučilišta Cambridge u svojoj novoj knjizi Dvostrukost u Gilgamešovom potopu, jest način na koji je arka natovarena.
Asiriolog koji se specijalizirao za babilonsku, asirsku i sumersku gramatiku, književnost i medicinu, Worthington je analizirao priču od devet redaka urezanu u drevne ploče, a u svom novom istraživanju tvrdi da je bog Ea uz pomoć trikova natjerao babilonski narod da sagradi arku.
“Ea prevari čovječanstvo širenjem lažnih vijesti. On kaže babilonskom Noi, poznatom kao Uta-napishti, da obeća svom narodu kako će hrana padati s neba ako mu pomogne da izgradi arku", objasnio je Worthington u izjavi.
"Ono što ljudi ne shvaćaju jest to da je Eina poruka u devet redaka zapravo podli trik; to je niz zvukova koji se mogu razumjeti na drastično različite načine, poput engleskog 'ice cream' i "I scream'".
Možda najraniji primjer lažnih vijesti
"Dok se čini da Eina poruka obećava kišu hrane, njezino skriveno značenje upozorava na potop", nastavio je. "Kada je arka izgrađena, Uta-napishti i njegova obitelj penju se na brod i preživljavaju uz životinje. Svi ostali se utapaju. S ovom ranom epizodom, smještenom u mitsko vrijeme, započela je manipulacija informacijama i jezikom. Možda je to najraniji primjer lažnih vijesti.”
Ključan škakljivi dio svodi se na dva retka, koji se mogu tumačiti na nekoliko načina: "ina šēr(-)kukkī" i "ina lilâti ušaznanakkunūši šamūt kibāti"
Pozitivno tumačenje, prevodi Worthington, govori ljudima da će "u zoru biti kukku-kolača, a navečer će se dogoditi pljusak pšenice". S druge strane, postoji nekoliko negativnih načina na koje se ista rečenica može tumačiti. Dr Worthington sugerira da se ovo također može tumačiti kao:
"Uz pomoć čaranja, uz pomoć demona vjetra, on će na vas sručiti kišu gustu kao (zrna) pšenice", i "u zoru će padati na vas tama, a u sumrak on će na tebe sručiti kišu gustu poput (zrna) pšenice."
Razlika između Biblije i Gilgameša
U suštini, čini se da su ljudi u ovom mitu gledali doslovni scenarij "kolač ili smrt" i tumačili ga kao kolač. U priči, oni pomažu Uta-napishtiju da napuni svoju arku životinjama i odmah bivaju ubijeni utapanjem (što je vrlo loš bonton nakon što ste pomogli nekomu da se preseli).
"Ea je očito majstor riječi koji je sposoban komprimirati više istovremenih značenja u jednu dvoličnu izreku", rekao je Worthington. U osnovi, to je igra riječi u kojoj je posljedica pogrešnog tumačenja bila smrt cijelog čovječanstva, osim jedne obitelji. Kakav prevarant!
Osim očitih sličnosti u pričama, bog iz mita o Gilgamešu imao je različite motive u odnosu na boga iz Biblije.
"Babilonski bogovi opstaju samo zato što ih ljudi hrane", rekao je Worthington. "Da je čovječanstvo izbrisano, bogovi bi umrli od gladi. Bog Ea manipulira jezikom i dovodi ljude u zabludu da izvršavaju njegovu volju jer to služi njegovu osobnom interesu. Moderne paralele su legija”, zaključio je Worthington.
