Ljudi se uistinu razlikuju po mnogočemu, ali jedna od najvažnijih zajedničkih stvari koje imaju jest planet Zemlja. A trenutačna projekcija budućnosti života na njemu nije baš sjajna.
Naime, UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je u studenome 2018. izvještaj u kojem se navodi da će planet do 2030. godine doseći kritični prag od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine, nakon čega će značajno porasti rizik od ekstremnih suša, požara, poplava i nedostatka hrane za stotine milijuna ljudi.
Stoga bi, napominju znanstvenici okupljeni u IPCC-u, Vlade diljem svijeta trebale poduzeti brze i sveobuhvatne promjene bez presedana na svim razinama društva, kako bi se izbjegla katastrofalna razina globalnog zagrijavanja.
Globalni ciljevi
Stoga je u svrhu zaštite planeta, iskorjenjivanja siromaštva, smanjivanja nejednakosti i osiguravanja napretka za sve, na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine usvojeno 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), sa 169 specifičnih podciljeva, u okviru dokumenta 'Mijenjajmo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030. godine'.
Iako ciljevi nisu pravno obvezujući, od država članica UN-a očekuje se uspostava sustava za integriranje SDG-ova u nacionalne politike i praćenje provedbe putem dogovorenih pokazatelja.
Program 2030. je globalni sporazum kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja za sve zemlje uključujući nacionalne politike. Program 2030. usvojen je nakon trogodišnjeg procesa konzultacija, u kojem su bile zastupljene sve društvene skupine na svim razinama.
Za uspješnu provedbu Programa bit će potrebno uključiti sve resurse, domaće i međunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat će dati svoj doprinos, uzimajući u obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i vlastite sposobnosti. Nacionalna odgovornost i odgovornost prema građanima bit će od ključne važnosti za uspjeh Programa 2030.
Tako su Globalni ciljevi održivog razvoja postali sastavni dio strateških dokumenata mnogih poduzeća i drugih organizacija u Europskoj uniji, koja u predanosti ispunjenju ciljeva iskazuje lidersku ulogu na globalnoj razini.
Two entrepreneur hands holding heart shape of big tree and earth globe of grass over blurred city sunset background
Dobar hrvatski primjer
U siječnju 2018. godine Vlada RH je usvojila odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, čiji je zadatak praćenje i koordinacija provedbe Globalnih ciljeva održivog razvoja.
Hrvatska elektroprivreda je među prvima u Hrvatskoj prepoznala važnost UN-ovog programa 2030. i svoju odgovornost u ispunjenju Globalnih ciljeva održivog razvoja. Ustrateškom dokumentu HEP2030, usvojenom početkom 2017. definirala je obnovljivi scenarij razvoja i odredila strateške ciljeve koji su u funkciji ispunjenja tih globalnih ciljeva.
Strategijom su postavljeni strateški ciljevi kao što su održivi i fleksibilni energetski portfelj, optimizacija i unaprjeđenje poslovnih procesa, tržišna prilagodljivost i jačanje suradnje s dionicima. Održivi i fleksibilni energetski portfelj podrazumijeva posjedovanje raznovrsnih izvora električne energije koji se mogu uključivati u proizvodnju ovisno o stanju i cijenama energenata na tržištu. To zahtijeva podizanje udjela obnovljivih izvora energije u portfelju HEP grupe za 50 posto, što će se postići modernizacijom i unaprjeđenjem postojećih elektrana (revitalizacijom hidroelektrana), ulaganjima u izgradnju hidroelektrana te u gradnju i akviziciju elektrana koje koriste ostale obnovljive izvore energije s naglaskom na vjetroelektrane i sunčane elektrane. Također, predviđena je i izgradnja visokoučinkovitih kogeneracijskih termoelektrana-toplana na biomasu i prirodni plin.
Postavljeni strateški ciljevi HEP2030 u funkciji su ispunjenja pet identificiranih Globalnih ciljeva održivog razvoja, relevantnih za HEP:
Cilj 7 Osigurati financijski dostupnu, pouzdanu, održivu i modernu energiju za sve
Cilj 8 Promicati ravnomjeran, uključivi i održivi gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojan posao za sve
Cilj 9 Izgraditi otpornu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovacije
Cilj 12 Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje
Cilj 13 Poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih negativnih utjecaja
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u uvodniku Izvješća o održivosti za 2017. godinu navodi da je HEP svoje materijalne teme stavio u kontekst ciljeva održivog razvoja UN-a i da namjerava pratiti utjecaje unutar tog okvira te svojim dionicima omogućiti aktivnije sudjelovanje u napretku HEP-a u provedbi održivih praksi.
Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om
