Svakodnevno smo izloženi različitim kemikalijama, međutim, neke mogu ugroziti naše zdravlje.
Gdje se sve nalaze i o čemu moramo voditi računa, objašnjava profesorica Aleksandra Buha Đorđević s Farmaceutskog fakulteta u Beogradu.
Kemikalije se mogu naći u različitim proizvodima poput pjene za gašenje požara, papirnoj ambalaži za hranu, kozmetici ili posuđu.
Rizik za zdravlje
Hoće li kemikalije predstavljati rizik za zdravlje ovisi od brojnih faktora, prije svega od doze koju unesemo, koliko često smo izloženi kemikalijama, ali i od individualne osjetljivosti, spola i uzrasta.
"Postoje i periodi kada su ljudi posebno osjetljivi, osobito u najranijem razvoju, djetinjstvu i pubertetskom periodu. Opasnih kemikalija ima svuda oko nas i, nažalost, nemoguće ih je izbjeći", rekla je profesorica Aleksandra Buha Đorđević s Farmaceutskog fakulteta za RTS.
Tako tave koje imaju premaz da se hrana ne bi lijepila po njima, mogu biti izvor štetnih kemikalija. Teflonsko posuđe ne bismo trebali koristiti na visokim temperaturama.
Što se odjeće tiče, određeni predmeti, posebno oni otporni na vodu i fleke, mogu sadržavati štetne kemikalije, a plastična ambalaža i posude bisfenol i ftalate.
Korištenje plastike
"Savjet bi bio da jednokratnu plastiku koristimo zaista jednokratno, a ako plastiku koristimo za skladištenje hrane, ona ne bi trebala dugo stajati u njoj. Plastične posude ne treba prati u perilici za pranje suđa jer pri visokim temperaturama može doći do oslobađanja kemikalija", objašnjava Aleksandra Buha Đorđević.
Kemikalije koje se mogu naći u spomenutim proizvodima utječu na čitav organizam, ali najviše na krvožilni sustav, i to posebno u periodima trudnoće, ranog djetinjstva i puberteta. Neke kemikalije se zovu i krvožilni ometači, koji na neki način u organizmu imitiraju hormone i mogu izazvati neurorazvojne poremećaje i probleme s reproduktivnim sustavom, a mogu i oštetiti neke žlijezde.
