Modra galica ili bakrov (II) sulfat , obično se koristi kao pesticid, u kožarskoj industriji i također u izradi domaćeg ljepila. Paljenje u kućama i trgovinama (kao amajlija za sreću i za vjerske aktivnosti) uobičajena je praksa među budistima i hinduistima. U obliku je plavih prozirnih kristala poznat pod nazivom "modra galica", a topi se na 110 Celzijeva stupnja. Modra galica nije zapaljiva, ima metalni okus i bez mirisa je.
Što je modra galica?
Od bezvodnog bakrovog (II) sulfata dobiju se zelenobijeli ili sivobijeli kristali koji na sebe lako vežu vodu dajući stabilne hidrate s jednom, tri ili pet molekula vode. S najmanjom količinom vode prvo postane svijetlo plav, a zatim bude modrije boje.
Bakrov (II) sulfat ili modra galica je algicid, baktericid i fungicid. Kada se pomiješa s kalcijevim hidroksidom, nastaje Bordoška juha. Koristi se kao fungicid za suzbijanje peronospore vinove loze.
Bakar je esencijalni mineral, a preporučena količina bakra u prehrani za odrasle osobe postavljena je na 900 µg/dan. Bakar je također sveprisutan element. Može se naći u okolišu te u hrani i vodi.
Upotreba modre galice
Modra galica se najviše upotrebljava pomiješana s gašenim vapnom kao fungicid protiv peronospore na vinovoj lozi i biljnih štetočina na krumpiru, voćkama i rajčici. Može se koristiti i kao aktivator pri flotaciji ruda kobalta, olova i cinka, za uništavanje alga u rezervoarima, vodovodima i bazenima, za konzerviranje drveta, zatim kao elektrolit u galvanskim člancima, a u medicini protiv gljivičnih infekcija.
Upotrebljava se za dokazivanje malih količina vode, npr. u alkoholu. Koristi kao fungicid, algecid, uništavanje korijena i herbicid u poljoprivredi. Također se koristi kao antimikrobik i moluskocid. Modra galica se koristi i kao sredstvo za sušenje u bezvodnom obliku, kao dodatak za gnojiva i hranu, i nekoliko industrijskih primjena kao što su tekstil, koža, drvo, baterije, tinta, nafta, boja i metal. Također se koristi i kao dodatak prehrani životinja. Neki proizvodi koji sadrže bakrov sulfat mogu se koristiti u organskoj poljoprivredi.
Upotreba pojedinih proizvoda koji sadrže bakrov sulfat uvelike varira. Uvijek pročitajte i slijedite upute kada nanosite pesticide.
Priprema modre galice
Vruća, koncentrirana sumporna kiselina reagira s metalnim bakrom na visokim temperaturama kako bi se dobio bakrov sulfat. Drugi način za pripremu otopine bakrenog sulfata je otapanje bakrenog oksida u razrijeđenoj sumpornoj kiselini.
Sljedeće faze uključene su u proizvodnju bakrenog sulfata pentahidrata (modre galice):
- ispiranje, u kojem se bakar ekstrahira iz oksidiranih ruda s pomoću mješavine sumporne kiseline i vode
- ekstrakcija otapalom, u kojoj se bakar ekstrahira iz otopine za ispiranje miješanjem s proizvodom poznatim kao organski
- kristalizacija, u kojoj se organska tvar puna bakra ispušta pomoću koncentrirane otopine kiseline
- rekristalizacija, u kojoj se bakrov sulfat otapa u slatkoj vodi na 80 – 90 °C i potom kristalizira hlađenjem na 25 – 30 °C kako bi se uklonile nečistoće
Je li modra galica otrovna?
Gutanje modre galice (slučajno ili namjerno) rijedak je oblik trovanja. Iako su stope u padu, bitno je da liječnici budu svjesni njegovih smrtonosnih komplikacija i strategija liječenja. Glavne komplikacije gutanja bakrenog sulfata uključuju intravaskularnu hemolizu, methemoglobinemiju, akutnu ozljedu bubrega i rabdomiolizu.
Ovaj spoj je otrovan ako se proguta. Smrtonosna doza može biti samo 10 grama. Kada se zagrijava do raspadanja, ispušta otrovne pare sumpornih oksida. Može se apsorbirati kroz kožu (ponovno nanošenje na kožu uzrokuje trovanje).
Morsko plava boja hidratiziranog oblika kristala modre galice privlačna je djeci i razlog je nenamjernog trovanja. Međutim, mnogi prijemi zbog trovanja bakrovim sulfatom u medicini za odrasle, činovi su namjernog samoozljeđivanja. Gutanje značajnih količina bakra nosi rizik od zatajenja više organa i smrti. Nažalost, mnogi liječnici nisu upoznati s komplikacijama i liječenjem ovog neobičnog oblika trovanja koji je postao rijetkost.
Simptomi trovanja modrom galicom
Simptomi izloženosti ovom spoju mogu uključivati iritaciju kože, očiju, dišnog i gastrointestinalnog trakta. Gutanje modre galice može uzrokovati teške gastrointestinalne smetnje (povraćanje, bol i krvarenje), prostraciju, anuriju, hematuriju, anemiju, povećan broj bijelih krvnih stanica, žuticu, komu, respiratorne poteškoće i zatajenje cirkulacije.
Također može uzrokovati mučninu, znojenje, glavobolju, osjećaj pečenja u jednjaku i želucu, bol u trbuhu, hemoragijski gastritis, slab puls, konjunktivitis, ulkus rožnice, hipotenziju i zamućenje. Ostali simptomi mogu uključivati vodenastu i krvavu stolicu, peckanje u ustima i grlu, oštećenje jetre sa žuticom, hemolizu, tenezme, povraćanje, kolaps i konvulzije.
Dodir s kožom može uzrokovati peckanje i opekline prvog stupnja pri kratkom izlaganju. Dugotrajno izlaganje modroj galici može rezultirati opeklinama drugog stupnja. Može biti nagrizajuće za oči, sluznice, kožu.
Kako si možete pomoći kod trovanja modrom galicom?
Ako modra galica dođe u kontakt s očima, prvo provjerite ima li žrtva kontaktne leće i uklonite ih ako ih ima. Oči trebate ispirati vodom ili fiziološkom otopinom 20 do 30 minuta dok ne dođe hitna pomoć. Ne stavljajte nikakve masti, ulja ili lijekove u oči žrtve bez posebnih uputa liječnika. Nakon ispiranja očiju odmah idite u bolnicu čak i ako se ne razviju nikakvi simptomi (poput crvenila ili iritacije).
Ako modra galica dođe u kontakt s kožom odmah trebate zahvaćenu kožu ispirati vodom dok uklanjate i izolirate svu kontaminiranu odjeću. Nježno operite sva zahvaćena područja kože sapunom i vodom. Ako se pojave simptomi poput crvenila ili iritacije, odmah nazovite liječnika i idite u bolnicu na liječenje.
Ako dođe do udisanja bakrovog (II) sulfata odmah napustite kontaminirano područje i duboko udahnite svjež zrak. Ako se jave simptomi (poput kašlja, nedostatka zraka ili peckanja u ustima, grlu ili prsima), nazovite liječnika i neka vas odvezu u bolnicu.
Ako dođe do gutanja, neki teški metali su vrlo toksični otrovi, posebno ako su njihove soli vrlo topive u vodi (npr. olovo, krom, živa, bizmut i arsen). Odmah nazovite bolnicu ili centar za kontrolu trovanja i pronađite aktivni ugljen, bjelanjak ili mlijeko u slučaju da liječnik preporuči konzumiranje jednog od njih. Ako ne možete dobiti hitnu pomoć, a žrtva je pri svijesti i nema grčeva, dajte joj čašu otopine aktivnog ugljena u vodi ili, ako to nije dostupno, čašu mlijeka ili tučenog bjelanjka i odmah prevezite žrtvu u bolnicu. Ako se osoba grči ili je u nesvijesti, nemojte davati ništa na usta, uvjerite se da su dišni putovi žrtve otvoreni i položite žrtvu na bok s glavom niže od tijela. Nemojte izazivati povraćanje. Pacijenta odmah treba prevesti u bolnicu.
POGLEDAJTE VIDEO: Jeste li znali da biljke sviraju i da ih možemo čuti?
