Vjerojatno niste znali, formaldehid, benzen i trikloroetilen neizbježni su sastojci sredstava za gradnju i čišćenje. Ujedno su i neizostavni dio naših domova u kojima polako, ali sigurno zasićuju zrak.
Kod isparavanja formaldehida koji nam dolazi s plinskim pećnicama, dimom, dezinficijensima i bojama najviše se iskazao klorofit. Klorofit je smanjio razinu s 14 ppm (parts per million) na 2 u samo šest sati, te ispod razine 'detekcije' od 2 ppm u ukupno 24 sata. Iznenađeni ovom sposobnošću popularne sobne biljke razine su povećane na 37 ppm i postignut je isti rezultat u narednih 6 do 24 sata.
Kućno bilje ne služi samo kao ukras nego i kao dobar filter CO2, ovlaživač zraka i tvornica kisika. No, manje je poznato da nam neke biljke u tom pogledu pridonose više, a neke manje. Koje sobne biljke koje čiste zrak odabrati?
Chlorophytum comosum ili klorofitum, Epipremnum aureus ili sicindapsus, Syngonium podophyllum ili guščja noga (singonij) bile su 'pokusne' biljke koje su u svojim komorama bile izlagane različitim koncentracijama štetnih tvari kroz zadani period.
Ljudi mogu tolerirati do 5 ppm u razdoblju od pola sata, nakon čega nastupaju smetnje s disanjem. Prema preporukama studije, prostori do 2000 kvadrata trebali bi biti opskrbljeni s 15 različitih biljaka koje će održavati optimalne koncentracije plinova u zraku.
Sobne biljke koje čiste zrak su: Palma sreće ili kamaedora, Kentia plama ili hoveja, Fikus, Bršljan, Bostonska paprat ili kovrčava paprat ili nefrolepis, Filadendron, Spatifilium, Sanseveria ili svekrvin jezik.
Uz bok ih slijede biljke koje vlaže zrak: Bostonska paprat ili kovrčava paprat ili nefrolepis, Sobna lipa, Ciperus ili oštrica ili šilj, Klorofitum ili kitnjasti klorofitum, Bambus palma, Spatifilum ili jedarce.
Važno je napomenuti kako trebate izbjegavati stavljati sobne biljke koje čiste zrak u spavaće sobe. Za vrijeme dok je biljka izložena svjetlosti apsorbira ugljični dioksid, a ispušta kisik.
Kada nema svjetla, fotosinteza prestaje, ali se disanje nastavlja. Biljka koristiti kisik da bi raščlanila hranjive materijale, što se oslobađa kao toplinska energija, a pri tome ispušta ugljični dioksid.
Prethodni članak:
arti-201003190627006 arti-201003120674006
