Iako je važnost higijene nešto što se uči od malih nogu, situacije poput globalne pandemije ponovno nas podsjećaju koliko važnu ulogu u očuvanju zdravlja ima pridržavanje osnovnih higijenskih principa u svakodnevnom životu.
Kako bismo očuvali zdravlje, osim održavanja osobne higijene, važno je voditi računa o higijeni okoline u kojoj živimo. Jedno od važnih mjesta održavanja higijene je kuhinja. U kuhinji odlažemo i pripremamo hranu, stoga nam je higijena važna kako bismo smanjili i/ili spriječili kontaminaciju hrane, a na taj se način i zaštitili od bolesti koje možemo prenijeti hranom.
Održavanje higijene u kuhinji počinje od nas samih, odnosno naše osobne higijene. Drugim riječima, prvi korak u održavanju higijene u kuhinji je temeljito pranje ruku sapunom i toplom vodom. Drugi korak je redovno održavanje čistoće same kuhinje, što uključuje temeljito čišćenje, a po potrebi i dezinficiranje kuhinjskih površina. Osobitu pažnju treba posvetiti površinama koje se svakodnevno koriste za pripremu hrane, kao i pranju posuđa te ostalih predmeta koji dolaze u kontakt s hranom. Spužvice koje koristite za pranje u kuhinji također moraju biti čiste i zato ih je potrebno redovito mijenjati, a kuhinjske krpe čiste i suhe. Dodatno, važno je zaštititi kuhinjski prostor od insekata i drugih životinja koji također mogu biti prijenosnici različitih bolesti i koje ne želimo u blizini hrane koju jedemo.
Sljedeći važni korak u održavanju higijene u kuhinji odnosi se na čuvanje hrane. Kada spremamo i odlažemo različite vrste hrane, potrebno je kuhanu hranu koja je već spremna za konzumaciju razdvajati od sirove. Sirovu hranu, a osobito meso, ribu ili morske plodove koje držite u hladnjaku preporučljivo je zapakirati u dobro zatvorenu plastičnu posudu.
Jednako tako, potrebno je paziti da pribor za pripremu hrane poput noževa, dasaka za rezanje i drugih predmeta koje koristite u obradi ili pripremi sirove hrane ne upotrebljavate za hranu koja je već spremna za konzumiranje.
Higijena u kuhinji odnosi se i na metode pripreme hrane. Hranu poput mesa, ribe, morskih plodova i jaja potrebno je temeljito termički obraditi kako bismo izbjegli zarazu salmonelom ili nekim drugim patogenim bakterijama koje mogu štetno djelovati na naše zdravlje, a mogu dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te ostaviti trajne posljedice u organizmu.
Prilikom kuhanja juha ili variva preporučuje se zagrijavanje hrane do vrenja te paziti da temperatura kuhanja ne bude niža od 70 °C. Kuhanu hranu, prije pohrane u hladnjak, držite najduže dva sata na sobnoj temperaturi. Kada kuhanu hranu koju ste čuvali u hladnjaku pripremate za konzumaciju, prije serviranja je zagrijte na temperaturi od minimalno 60 °C. Isto tako, važno je da čak ni termički obrađenu hranu ne držite predugo u hladnjaku. Ako znate da je nećete stići pojesti, kuhanu hranu možete čuvati dulje vrijeme ako je zamrznete, najbolje čim se dobro ohladi u hladnjaku. Izbjegavajte bacanje hrane, ali sve što je stajalo duže od nekoliko dana u hladnjaku, ili čak i kraće, a promijenilo je boju, miris ili izgled, radije bacite.
Saznajte više na EU bira sigurnu hranu.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerima EFSA i HAPiH prema najvišim uredničkim standardima RTL Digitala.
