7 POTPUNO GENIJALNIH STVARI KOJE KOJE NAM JE ZNANOST OTKRILA PROŠLE GODINE: Vjerojatno su vam promaknule, ali htjet ćete ih znati

Ako ste se ikada pitali (a lako moguće da jeste) zašto ne možemo poškakljati sami sebe, prošle smo godine doznali odgovor. Ukratko - zato što ne postoji element iznenađenja. Tu je važnu razumjeti da su ljudi evolucijom razvili sposobnost različite reakcije na vanjske i unutarnje podražaje kako bismo znali je li nešto vrijedno naše reakcije ili nije. U 2017. je dr. Konstantina Kilteni s Karolinska instituta u Stockholmu započela projekt Tickle me, a prošle godine je u sklopu njega proveden eksperiment koji je dokazao da je element iznenađenja odgovoran za naš doživljaj jačine podražaja. Dakle - sami se nikada nećete moći poškakljati. (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)

Paleo dijeta jedna je od najpopularnijih metoda prehrane danas. Ona podrazumijeva izbjegavanje žitarica, unos vrlo malo ugljikohidrata te puno mesa i povrća. No, arheolozi koji istražuju doba paleolitika prošle su godine otkrili kako se prehrana lovaca i sakupljača iz tog doba ipak nije bazirala samo na ovome na čemu se bazira današnja paleo ishrana. Ispada da su ipak jeli žitarice i podosta se oslanjali na ugljikohidrate. Istraživači s projekta Hidden Foods pronašli su ostatke mahunarki, zobi i žireva u zubima starima 10.000 godina, a koji su pripadali članovima posljednje skupine lovaca i sakupljača uz rijeku Dunav. (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)

Neki šišmiši proizvode različite zvukove ovisno o temi i kojoj "razgovaraju". Istraživački tim dr. Mirjam Knörnschild iz Prirodoslovnog muzeja u Berlinu, zapazio je kako ženke iz roda S. bilineata "tepaju" drugačijim tonom kad "razgovaraju" sa svojim mladima. Mužjaci također s mladima komuniciraju drugačijim tonom te se pretpostavlja da tako prenose "vokalni potpis" svoje skupine na podmladak. A sustav kojeg je razvio izraelski neurobiolog, dr. Yossi Yovel, pokazale su i da pripadnici jedne vrste šišmiša (Egipatski plodojedi šišmiš) na drugačiji način "razgovaraju" ovisno je li tema hrana, spavanje ili razmnožavanje. (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)

Iako mi kao vrsta vjerojatno nećemo moći preživjeti posljedice globalnog zatopljenja, koralji bi mogli i to tako što bi se "sakrili" na veće dubine i "pričekali", a potom ponovno nastanili grebene. Budući da već otprije znamo da ćemo u narednih 20 godina ostati bez 70-90 posto postojećih koraljnih grebena, neki su se znanstvenici fokusirali na koralje na većim dubinama od onih koje se tradicionalno istražuju (do 30 metara) i tako došli do ovog otkrića, uz napomenu kako još uvijek znamo vrlo malo o takvim "dubokim" koraljima i oceanu općenito. (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)

Poznato je da leteći insekti poput pčela i moljaca imaju superosjetila koja im pomažu u navigaciji i pri otkrivanju izvora peludi. No, prošlogodišnje istraživanje profesora Daniela Roberta sa Sveučilišta u Bristolu, otkrilo je da bumbari možda imaju još jedno osjetilo koje im pokazuje kada je neki cvijet zadnji put posjetio neki drugi insekt. Oni, navodno, osjećaju slabo elektrostatsko polje kad se približe nekom cvijetu i po tome mogu zaključiti je li tamo nedavno bio netko drugi i tako otkrivaju cvjetove bogate peludom koje još nitko nije "ispraznio". (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)

Američka studija pokazala je kako je vrlo vjerojatno da više od 11 vrsta riba može hodati kopnom. Znanstvenici su do ovih saznanja došli promatrajući slike CT-a i novu evolucijsku kartu riba Balitoridae iz reda šaranki, u koju spada i jedina trenutno živuća riba koju smo dokazano vidjeli da može hodati - Cryptotora thamicola - slijepa riba koja živi u pećinama. Promatrajući oblik kosti koja kod Balitoridae spaja kralježnicu sa zdjeličnim perajama, znanstvenici su zaključili da više od 11 riba iz reda šaranki vjerojatno ima istu sposobnost hodanja. Ovo je, između ostalog, genijalno otkriće i u kontekstu rasvjetljavanja detalja nastanka prvih kopnenih hodajućih kralježnjaka. (Izvor: National Science Foundation)

Iako vam se možda čini da su munje prilično rijetke pojave, istina je da se svake sekunde u svijetu zabilježi njih čak 100. Svake sekunde. STOTINU. Munje i grmljavinska nevremena sve su češća i neki stručnjaci tvrde da će se taj trend nastaviti kao posljedica globalnog zatopljenja. 2014. godine, profesor David Romps s američkog sveučilišta Berkeley razvio je atmosferski model prema kojem će se broj munja koje udaraju u zemlju povećati za 12 posto za svaki stupanj za koji se zemlja zagrije. (Izvor: Horizon - The EU research and innovation magazine)