Ukoliko imate više od 35 godina, treći ćete put činiti istu stvar. Mijenjat ćete svoju donedavno službenu valutu koja odlazi u povijest. To ste već jednom činili s jugoslavenskim dinarom. Zatim i s hrvatskim dinarom koji je vrijedio manje od tri godine. Čini nam se da hrvatsku kunu koristimo oduvijek. Ali, kad se pogleda unatrag, vidimo da i nije trajala dugo. Od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. jer s prvim danom 2023. stiže valuta koja je već dosad umirovila mnoge druge - španjolski pezos, francuski franak, austrijski šiling. Da, čak i nju - njemačku marku koja je u našim krajevima bila sinonim za novčanicu koja vrijedi puno više od njene nominalne vrijednosti. Sve ove dosad nabrojane valute imaju jednu zajedničku stvar. Svima je nakon nekog vremenu u opticaju stigao kraj i prije ili kasnije past će u zaborav.
S novcem je lako jer on tako velike promjene lako podnosi. Može ga se brzo i jeftino naštampati još. Stiže nova valuta? Nema problema, naštampat će se novi novac. Kriza je i fali novca? Nema problema, središnje banke su sklone na taj način rješavati probleme. Europska središnja banka je usred korona krize samo u 2020. naštampala nestvarno visokih 2300 milijardi eura.
Ali kakva je situacija sa zlatom? Njega se ne može samo tako izrudariti dvostruko više. Vađenje rude i izvlačenje vrijednog sjajnog metala skup je i dugotrajan proces. Druge valute postaju bezvrijedne jednom kad izađu iz opticaja, dok je zlatni dukat s likom Franje Josipa i dalje u opticaju u obliku investicijskog zlata, a vrijednost mu tijekom vremena raste. Zbog toga što ga je teško izrudariti, sa zlatom se pazi da se ne baci ni miligram. Dobra je vjerojatnost da je u vašem komadu zlatnog nakita velik udio zlata izrudarenog prije više stotina godina ili čak antičkih vremena.
Zbog toga što ga nikad nema onoliko koliko bi ljudi htjeli, zlato vrijedi. Skokovi u njegovoj vrijednosti su najvidljiviji u vremenima krize. Nažalost, u takvo smo vrijeme upravo ušli. Dovoljno je samo okrenuti bilo koji medij posljednjih mjeseci i u njemu ćete naći malo dobrih vijesti. Barem onih koje se tiču ekonomije.
S naslovnice Večernjeg lista od 24. veljače, primjerice, vrišti naslov: “Ekonomisti pesimistični: “Događa se nezapamćen scenarij, ide kriza za krizom, a nas čeka i euro!”
Jutarnji list 9. svibnja prenosi riječi njemačke ministrice gospodarske suradnje i razvoja Svenje Schulze: “Prijeti nam najveća kriza od 2. svjetskog rata, milijuni će umirati od gladi, a mi se igramo zelene tranzicije.”
U članku iz Poslovnog dnevnika od 19. svibnja upozoravaju: “Visoka inflacija je bauk iz ormara svima jer nezaustavljivo ruši sve pred sobom: plaće, mirovine, ulaganja, životni standard, povjerenje i stabilnost.”
Oni koji se bave ulaganjem nisu morali čitati što to pišu mediji. Dovoljno je pogledati vrijednost portfelja koja se kod većine ulagača istopila u samo nekoliko mjeseci. S&P 500, koji prati vrijednost njujorških burza vrijednosnih papira u posljednjih 6 mjeseci pao je za više od 16 posto. Cijena bitcoina se od studenog srozala za više od 55 posto. To su vremena u kojima jedna tradicionalna investicija pokazuje svoju snagu.
Zato se RTL-ov istraživački magazin Potraga 26. travnja bavio temom investicijskog zlata. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u reportaži je objasnila u kojim je sve situacijama u posljednjih 15-tak godina potražnja za zlatom bila osobito velika. Godine 2008. svijet je pogodila nestabilna ekonomska situacija, pa je ubrzo stigla i grčka kriza, a cijena zlata u tim je krizama dosezala dotadašnje maksimume. Jer čim se dogodi značajnija kriza, pada povjerenje ljudi u novac, raste strah od inflacije i potražnja za zlatom u takvim je situacijama prirodna.
Trenutno se nalazimo uslijed duboke krize za koju nitko ne želi davati procjene koliko bi dugo ona mogla trajati. Nepovoljni gospodarski trendovi traže sigurnije investicije, a podaci govore kako je interes za investicijskim zlatom ove godine skočio i u Hrvatskoj. Potvrdili su nam to i u Auro Domusu, hrvatskoj novčarskoj instituciji specijaliziranoj za trgovanje zlatom. Interes je povećan i za pristupačnije komade investicijskog zlata poput dukata i manjih poluga od jednog do dvadeset grama. Ali vlada velik interes čak i za onim pravim, konkretnim zlatnim polugama teškim od sto grama sve do kilograma. Nepisano je pravilo kako bogati ljudi barem pet posto svog bogatstva drže u zlatu jer ono je otporno na krize.
U RTL-ovoj je priči istaknuto i kako investitori ne smiju zaboraviti na jednu važnu stvar. Zlato je potrebno i prodati na vrijeme. Jer kad se standardne valute stabiliziraju i povjerenje u njih se vrati, normalan je proces da i zlatu vrijednost pada. Prije nego što se ponovno vrati - obično na još višu razinu. Zato je onima koji ga kupuju na kraći ili srednji rok poželjno malo pratiti cijene i čekati pravi trenutak za prodaju. Jer ako ga promašite, možda ćete trebati čekati idući val rasta. U Auro Domusu odgovorili su kako su oni u bilo kojem trenutku spremni otkupiti zlato, a oni koji su svoje investicijsko zlato kupili kod njih dobivaju i povoljniju cijenu otkupa. Znači, pouzdan kupac se brzo i lako nađe, samo potrebno je odabrati pravi trenutak. No, kako nas povijest uči, najmirniji mogu biti oni kojima se ne žuri i koji mogu pustiti da vrijeme, najdragocjeniji resurs od svih, polako radi za njih. Kad mu se dalo dovoljno vremena, zlato nikad nije zakazalo.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom Auro Domus u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
