ŠKOLOVANJE BUDUĆNOSTI / Krajem desetljeća virtuana stvarnost postat će mainstream, a učiteljska profesija bit će iznimno traženo zanimanje

Image
14.12.2021.
14:54

Tableti stižu u škole! Bila je to velika vijest te 2019. godine. U nekim školama u kojima su klupe još stare i izguljene, a ploče izgrebane, trebali su stići tableti. Prozor u neko novo, digitalno doba. Naravno, taj dio digitalizacije nastave nije tekao glatko. Nabava je bila spora, provedba nespretna, ali bio je to nekakav pomak nakon što se desetljećima činilo da školstvo u zemlji stagnira. No, jedan komad tehnike u rukama djece nije bio ništa u odnosu na ono što je ubrzo stiglo s jednim malim i vrlo nezgodnim virusom koji je donio strah, stroge mjere, lockdown. Digitalizacija koja je dugo vremena puzala odjednom je dobila nevjerojatno snažan i brz poguranac. Malo gdje se to tako jasno očitovalo kao u nastavi koja se dobrim dijelom morala prebaciti online. Nastavnik i odličan poznavatelj školskog sustava Hrvoje Kovač ovako je opisao što su nagle promjene značile na učenike i nastavnike. 

hrvoje kovac.jpg

“Korona kriza pokazala je koliko se „brzo“ i „efikasno“ školski sustav može prilagoditi. Djeca su polovila i koristila (i tu i tamo zloupotrijebila) nove tehnološke alate puno brže od učitelja i roditelja i mislim da je kvaliteta nastave patila u drugom polugodištu šk. god. 2019./2020. godine. Do jeseni su se i nastavnici naviknuli i iz mojeg iskustava i iskustava kolega mogu reći da smo uvidjeli i prednosti online nastave, a ne samo nedostatke.”

Jedno je sigurno – školovanje budućnosti bit će digitalno

Što se teme budućnosti školovanja tiče, teško da se u Hrvatskoj može naći bolji sugovornik od Hrvoja Kovača. Od 2016. do 2020. je kao Math research and development specialist radio u Photomathu istražujući poučavanje matematike u svijetu. A Photomath je, za one koji ne znaju,  jedan od najuspješnijih hrvatskih IT proizvoda koji je mnogim klincima diljem svijeta olakšao rješavanje zadataka iz matematike. Hrvoje je koautor udžbenika iz informatike za osnovne škole, u Gimnaziji Samobor je radio kao nastavnik informatike, drži tečajeve za razne američke i europske prijemne ispite iz matematike, a zanimanje za tehnologiju odvelo ga je do tvrtke Oracle gdje radi kao tehnološki konzultant. Stalno gleda na koji se način obrazovanje može modernizirati i pogurati prema naprijed, ali ne da je tehnologija sama sebi svrha. Ne. Cilj je da djeca uče lakše, bolje, kvalitetnije. Ukratko - da na kraju školovanja znaju više. Hrvoje odmah kaže kako je budućnost školovanja vrlo nezahvalno prognozirati jer je ljudska mašta po tom pitanju ograničena, ali siguran je u to da će ona biti digitalna. 

“Prije svega, već danas postoji ogromna količina kvalitetnih materijala dostupna učenicima (i nastavnicima). Učenici mogu u par klikova pronaći kvalitetne predavače koji će im pokazati čarobni svijet matematike, fizike, crtanja, sviranja nekog instrumenta, itd. Za one malo starije, vodeća svjetska sveučilišta poput MIT-a, Harvarda i sl. već godinama objavljuju video materijale koji pokrivaju veoma široka područja (preporučio bih fiziku profesora Waltera Levina s MIT-a.) Ovdje naravno treba spomenuti i lokalni trend objave kvalitetnih video materijala vezanih uz poučavanje predmeta, npr. poznatog profesora Miluna.

Virtualna stvarnost će krajem desetljeća postati mainstream

Druga važna stvar koju digitalizacija omogućava je interaktivnost. I danas postoje interaktivne simulacije (npr. https://phet.colorado.edu/bs/), ali zamijenit će ih virtualna stvarnost u kojoj će učenici moći iz prve ruke vidjeti npr. ljudsko tijelo, pokušati „secirati“ neki organ, vizualizirati neku kemijsku reakciju na razini atoma i sl. Na tome se već aktivno radi u mnogim tvrtkama diljem svijeta, mislim da će do kraja desetljeća takve stvari već postati „mainstream“.”

shutterstock_695764723.jpg

Domaći IT pogoni već užurbano rade na tome. Hrvatski studio Delta Reality, primjerice, omogućuje virtualni posjet Dioklecijanovoj palači ili VR arheološko iskustvo u nalazištima oko Medulina, ali i turu njemačkim dvorcem Schloss Waldenburg. Slavonski Culex osmislio je Knjižnicu proširene stvarnosti u kojoj vukovarske znamenitosti u kombinaciji s opremom za proširenu stvarnost ožive. Već se radi i na tome da se povijest uči putem proširene stvarnosti u kojoj će vam nešto o svojim osvajanjima reći sam Aleksandar Veliki ili Napoleon. Vojskovođe će biti virtualni, naravno, ali jako stvarni. Hrvoje Kovač smatra kako se često kruti, spori i tromi obrazovni sustav morati malo trgnuti i u svojoj organizaciji  jer tehnologija napreduje puno brže nego što se velika institucionalna mašinerija može pokrenuti. 

“Čudesno je koliko se malo mijenjao školski sustav (u smislu razrednih odjeljenja, rasporeda sati i sl.) pa očekujem da će u budućnosti postojati puno fleksibilnija odjeljenja, sa jako puno „interaktivne nastave“ tipa VR labosa, istraživačkih radionica i sl. Ne vidim zašto učenik u 2. razredu srednje škole kojeg zanima fizika ne bi mogao bar djelomično sudjelovati u nekom naprednom projektu za npr. 4. srednje, ili se čak uključiti i pokušati „ubrati“ nešto sa fakultetskog labosa, što će mu biti sasvim novo iskustvo. Socijalizacija će i dalje biti važna, ali mislim da će djeca moći birati dio predmeta koji će slušati „online“ (fizički u školi ili npr. iz kuće). Takav način poučavanja omogućit će efikasniju primjenu koncepata poput „flipped classrooma“ u kojima učenici kod kuće prouče određeni dio gradiva, kako bi s nastavnikom mogli istražiti to malo više.“

Nastavnička profesija će u budućnosti biti iznimno tražena

Djeca imaju jednu veliku prednost pred odraslima. Puno lakše upijaju i usvajaju sva nova znanja koja stižu i lakše prate trendove. Nastavnicima često nije baš tako lako pohvatati sve zanimljive novotarije koje stižu u vrijeme eksponencijalnog rasta tehnologije. Stalno stižu novi alati, novi sadržaji, nove web lokacije na kojima se mogu informirati. Hrvoje smatra kako će i dalje biti teško svima u sustavu pohvatati sve to. Ali, to je to nešto na čemu učitelji moraju raditi jer unatoč silnim izazovima koje pružaju milijarde kojekakvih informacija djeci dostupnih na dlanu, ma zapravo - baš ZBOG toga, uloga učitelja u novije vrijeme neće biti ništa manja. Čak naprotiv. 

“Ono što je definitivno primjetno već danas je da učenici gube interes za određene predmete puno ranije. U svijetu u kojem je sve dostupno na dva klika, važno je naglašavati da je učenje dugotrajan proces koji podrazumijeva rad i trud.  Ovdje će uloga nastavnika kao motivatora biti krucijalna, jer učenici će sami istraživati teme jedino ako se „navuku“. To je moguće jedino ako nastavnik razumije gradivo i zna ga približiti na učeniku razumljiv način. Zbog toga će nastavnička profesija postati jako izazovna i tražena. 

Ništa bez brze Internet veze

Postoji još nešto što je jako traženo već danas, a u vrlo bliskoj budućnosti će biti neophodno. Svi ti Ms Teamsi, svi ti Zoomovi, sve te moderne aplikacije za učenje, sva ta zanimljiva video predavanja, svi ti live streamovi nastave uživo, svi ti novi alati koji su nam već pred vratima imat će jedan, ali jako važan uvjet. Brzu i stabilnu internetsku vezu bez koje Hrvoje već i danas ne može zamisliti svoj rad.

Ono što je definitivno bilo primjetno tijekom korone je koliko smo svi zapravo ovisni o Internet vezi.
Bilo za posao ili školu, mnoge su obitelji (uključujući i moje kućanstvo) „pojačale“ Internet pakete kako bi mogli odraditi sve svoje radne obaveze i privatne užitke (dokazano porastom prihoda Netflixa, Hulua i ostalih platformi za gledanje video sadržaja). Dolaskom novih tehnologija kvalitetna internetska veza postat će uvjet bez kojeg se ne može raditi, školovati ni uživati u digitalnom sadržaju.

Na djeci je da uče, a na odraslima da im omoguće sve preduvjete za to. Diljem zemlje već se razvlači optika bez koje velikog tehnološkog skoka u edukaciji, ali i mnogim drugim sferama života, ne može biti. Telemach, primjerice, već sad u raznim dijelovima Zagreba nudi 10 Giga optičku mrežu. Iako je Hrvatska napravila korak naprijed kad je riječ o digitalizaciji gospodarstva i društva (posljednji DESI indeks Europske komisije za 2021), još su potrebna značajna poboljšanja, a povećanje dostupnosti treba pratiti i ponuda paketa s gigabitnim brzinama. Telemach već danas omogućuju pakete s internetskim brzinama čak dvadeset puta većim od prosječne brzine interneta u Hrvatskoj, odnosno do 40 puta većim u najvećim dostupnim paketima. Onima koji je imaju promijenila je doživljaj učenja na daljinu, lakši pristup cloud servisima i dijeljenju velikih datoteka. Poslovnim ljudima olakšala je video konferencije, a gejmerima (poput učenika koji se nakon napornog školskog tjedna moraju malo i opustiti) omogućila ultrabrzu i stabilnu vezu. Nakon Zagreba, najbrža optička mreža proširit će se na Split, Rijeku, Zadar i druge gradove. Dakle, infrastrukurni temelji za školovanje novog doba već su tu ili će biti tu jako brzo. I to je lakši dio posla. Onaj teži ipak ostaje na učenicima jer unatoč svoj tehnologiji na dlanu, nema toga tko će učiti umjesto njih. Ali znate što? Za djecu se nekako ne bojimo jer čini se da će, naravno uz dobro vodstvo učitelja,  imati interaktivnije, dinamičinije i naprednije obrazovanje od svih dosadašnjih generacija. Djeco, vjerujemo u vas.

Toma
Gledaj od 29.travnja