Čak i ako niste u svakom trenutku svjesni da internetska džungla može predstavljati vrlo realnu i opipljivu opasnost za djecu i mlade, istraživanje provedeno među ovom populacijom pokazuje da je i dobar dio njih itekako svjestan opasnosti koje vrebaju u online svijetu.
Naime, 69 posto djece smatra da ih sadržaj na koji nailaze na internetu može potaknuti na rizična ponašanja, primjerice na sudjelovanje u opasnim online izazovima, a 52 posto njih smatra da ih sadržaj na koji nailaze online može potaknuti agresivno ponašanje. Zabrinjavajući je i podatak da 63 posto smatra da je najveći problem interneta bullying (izrugivanje i vrijeđanje) te objavljivanje tuđih fotografija bez znanja dotičnih, a 72 posto djece slaže se da se odnosimo lošije jedni prema drugima online nego uživo, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija KVAKA za A1 Hrvatska.
Prikupljanje donacija za mobilni tim koji će pokrivati cijelu Hrvatsku
Kako bismo stekli bolji uvid u stvarnu situaciju na terenu i što se radi po pitanju zaštite najranjivijih skupina – a to su upravo djeca i mladi, posjetili smo Savjetovalište za online nasilje u Zagrebu, otvoreno u suradnji Centra za sigurniji internet i A1 Hrvatska. Tamo smo razgovarali s Teom Čičić, magistrom socijalnog rada koja se svakodnevno bavi edukacijom, savjetovanjem i održavanjem radionica za djecu, mlade, ali i za odgojno obrazovne djelatnike i roditelje kojima treba savjet u pogledu sigurnog i odgovornog korištenja interneta.
„Centar za sigurniji internet nastao je kao program Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i kao takav djeluje već deset godina. Članovi smo različitih međunarodnih organizacija i hrvatski smo predstavnik u mreži Centara za sigurniji internet diljem Europe. Naša četiri primarna djelokruga rada su Helpline odnosno besplatna anonimna linija Centra za sigurniji internet, zatim Hotline obrazac za prijavu neprimjerenog, ilegalnog i štetnog sadržaja na internetu, Awareness centar odnosno Centar za informiranje čiji je cilj senzibilizirati i educirati širu javnost, djecu, mlade i roditelje o opasnostima i načinima zaštite na internetu te konačno Savjetovalište za online nasilje koje djeluje u Osijeku, a odnedavno i u Zagrebu“, objašnjava naša sugovornica.
'Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo'
„Samo u 2023. godini, u našim aktivnostima sudjelovalo je oko 17 tisuća djece i mladih, 1300 roditelja te oko tisuću stručnjaka“, dodaje. Sljedeći važan korak je osigurati podršku i pomoć djeci i mladima diljem Hrvatske.
S tim ciljem, stručnjaci Centra za sigurniji internet su se u suradnji s A1 Hrvatska posvetili organizaciji mobilnog tima koji će putovati po cijeloj Hrvatskoj.
U tu svrhu, na platformi Čini pravu stvar pokrenut je izazov za prikupljanje donacija "Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo!" u okviru kojeg se građani pozivaju na doniranje sredstava koja će omogućiti organizaciju i cjelogodišnji rad mobilnog tima. Cilj je prikupiti 40 000 eura, a doniranje za ovaj plemenit cilj omogućit će mobilnom stručnim timu da putuju diljem zemlje kako bi savjetovanjem, podrškom i edukacijom pomogao djeci i mladima.
„Koncept mobilnog tima važan nam je jer želimo pomoći djeci i mladima, ne samo u Osijeku i Zagrebu, nego diljem Hrvatske. Mobilne timove čine educirani stručnjaci kao što su psiholozi i socijalni radnici, a njihova je uloga pružiti pomoć i podršku djeci, mladima te njihovim roditeljima i stručnjacima u školama – ukratko svakome tko se susreće s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online okruženju i njihovoj okolini“, objasnila je mag. socijalnog rada Tea Čičić.
Kampanja „Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo!“ važna je i zato što u ostalim dijelovima zemlje nemamo dovoljno stručnjaka i resursa za pružanje psihološke podrške i pomoći onima kojima je to potrebno. Mobilni timovi će premostiti taj nedostatak kadra i angažirati se kako se nigdje ne bi dogodilo da se djeca i mladi, ali i njihovi roditelji ostanu prepušteni samima sebi.
Dramatičan porast poziva u pomoć
Kako izgleda radni dan u Centru za sigurniji internet? „Svaki dan je drugačiji, ali ono čime se redovito i pretežno bavimo u Centru su održavanje radionica, edukacija i naravno pružanje podrške i savjetovanje svima kojima je to potrebno. Isto tako, mnogo vremena posvećujemo i vlastitoj edukaciji jer se jedino kontinuiranom edukacijom može biti u trendu s digitalnom tehnologijom i svime što se događa na internetu. Također, nastojimo educirati i senzibilizirati javnost o mogućnostima zloupotrebe interneta, kao i odgovornom korištenju tehnologije“, objašnjava.
„Kako ovaj posao podrazumijeva izravan rad s brojnom djecom i mladima, iz prve ruke možemo reći da je primjera opasnih situacija s kojima se mladi, ali i odrasli ljudi, susreću na internetu, zaista previše da bi se nabrajalo. Rizici vrebaju na svakom koraku interneta, od društvenih mreža, videoigara, na aplikacijama za upoznavanje, ali i običnim aplikacijama za dopisivanje. To se može odnositi na sami sadržaj koji djeca konzumiraju na internetu, na rizične kontakte sa strancima te ponašanja vršnjaka i same djece. Prošle godine je putem naše linije za pomoć zabilježeno čak 200 posto više poziva u odnosu na godinu ranije. Naši podaci za 2023. godinu ukazuju da je najveći broj poziva upućen u vezi hakiranja, cyberbullyinga, iznude i ucjene seksualnog sadržaja te neovlaštenog dijeljenja intimnih fotografija“, upozorava.
Da se o svim ovim problemima i dalje ne govori dovoljno, slaže se i naša sugovornica. „Djeca su danas digitalni urođenici. Oni sve ranije i ranije stupaju u kontakt s tehnologijom i to im daje „prednost“ pred odraslima. Njima je baratanje tehnologijom intuitivno, a istraživanja nam potvrđuju da djeca više koriste internet nego odrasli pa je velika šansa da će se ona susresti s nekom novom opasnošću na internetu prije nego što roditelj uoči da takva opasnost uopće postoji. I tu je naša uloga, da nastojimo uloviti te opasnosti na vrijeme, upozoriti roditelje i javnost na sve te opasnosti i rizike. I zato uvijek naglašavamo koliko je važno graditi odnos povjerenja s djetetom i biti zainteresiran za online svijet jednako kao i za onaj offline“, objašnjava.
Prelijevanje vršnjačkog nasilja u online svijet
„Treba reći da su i odrasli i djeca izloženi različitim opasnostima na internetu. I odrasli nam se često javljaju jer su i sami žrtve kaznenih djela kao što su prevare, ucjene i iznude seksualno eksplicitnim fotografijama“, dodaje. „Naravno, kod djece je ta opasnost još mnogo izraženija jer je djeci teže prepoznati loše namjere osoba u stvarnom životu, a kamoli na internetu, koji djeca, nažalost, često koriste bez ikakvog nadzora i podrške roditelja“, upozorava.
„Osim što su djeca nerijetko žrtve kaznenih djela odraslih osoba, u razne opasnosti ih dovode i njihovi vršnjaci, primjerice izlaganjem neprimjerenom sadržaju ili različitim oblicima internetskog nasilja. Kako djeca u sve ranijoj dobi počinju koristiti tehnologiju, izložena su različitim sadržajima neprimjerenima za njihovu dob, opasnim online izazovima i sličnim stvarima i situacijama za koje odrasli često ne znaju da postoje. Osim toga, tu je i rastući problem cyberbullyinga među samim vršnjacima“, dodaje.
„Često znamo reći kako online svijet može biti produžena ruka vršnjačkog nasilja jer se sve češće susrećemo s tim da se nasilje među vršnjacima u offline svijetu prelijeva i u online sferu. Zato je izuzetno važno da se oko ove problematike angažiraju roditelji, odgojno-obrazovni djelatnici i stručnjaci“, ističe.
'Važno je krenuti od sebe'
Kako razgovarati s djecom o potencijalnim opasnostima na internetu? „Izuzetno je važno da roditelji počnu razgovarati s djecom od samog početka njihovog korištenja interneta. Pritom je izuzetno važno da izraze istinski interes i zanimanje za sve što njihova djeca rade na internetu, bez prekoravanja i osuđivanja. Jedino se tako može razviti odnos dubinskog povjerenja u kojem se dijete neće sramiti zatražiti pomoć od roditelja“, istaknula je.
Pritom je podjednako važno, kaže naša sugovornica, krenuti od sebe. „Važno je početi od sebe i svojeg ponašanja na internetu. Ne možemo očekivati od djece da će se ona ponašati odgovorno ako mi kao njihovi uzori pokazujemo upravo suprotno. I tu bi roditelji svakako morali pokazati veći interes za aktivnosti djece na internetu, jednako kao što pokazuju i za offline aktivnosti. I svakako je nužno što je više moguće educirati se o mogućnostima zlouporabe i odgovornom korištenju tehnologije“.
Dobar je primjer da roditelji i odrasli često smetnu s uma kako društvene mreže, kako ih mi vidimo, nisu iste kao kod djece i mladih. “Algoritmi društvenih mreža prilagođavaju prikazani sadržaj našim interesima pa se vrlo lako može dogoditi da roditelji uopće neće doći u doticaj sa sadržajima koje konzumiraju i među sobom dijele njihova djeca. Primjerice, kod djece i mladih sve je izraženiji problem online izazova. Ti online izazovi mogu sadržavati očitu opasnost, ali postoje i oni sa skrivenim opasnostima kojih djeca uopće nisu svjesna. No, u većini slučajeva, roditelji često nisu ni svjesni da je njihovo dijete došlo u doticaj s nečim takvim“, objašnjava.
Ključna je edukacija kako djece i mladih, tako i roditelja i stručnjaka
„Tehnologija se jako brzo razvija pa je zaista teško biti ukorak sa svim mogućim opasnostima. Upravo je zato ključno kontinuirano se educirati na tu temu i tim izazovima zaista nastojimo doskočiti s našim edukacijama za stručnjake“, dodaje.
Uz opasnosti kao što je izloženost neprimjerenim sadržajima, cyberbullyingu i ostalim prijetnjama s kojima se mladi mogu susresti na internetu, sve je izraženiji problem ovisnosti o internetu. Da je riječ o problemu koji je doista sve prisutniji, potvrđuje i činjenica da je 2019. u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju sv. Ivan otvorena Dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.
„Ovisnost o internetu još nije prepoznata kao službena dijagnoza osim u aspektu ovisnosti o igranju online videoigara. Tu postoji više različitih simptoma koji se mogu javiti. Međutim, ključni aspekti koji se javljaju odnose se na gubitak kontrole, preokupaciju online aktivnostima koja postaju važnija od stvarnoga svijeta, kao i postojanje štete. Izravnog kontaktiranja prema CSI-ju nema mnogo, ali nam roditelji na radionicama često znaju reći da misle da su im djeca ovisna ili o mobitelima ili o videoigrama. Što se tiče samog tretmana ovisnosti o videoigrama kao poremećaju, liječi se psihijatrijskim putem, najčešće je to kognitivno-bihevioralna terapija“, upozorava mag. Čičić.
Uz novo Savjetovalište i mobilni tim, A1 Hrvatska je u suradnji s Centrom za sigurniji internet i Mood Medijom pokrenula i Gen Z Akademiju. U okviru ovog projekta, tim stručnjaka Centra za sigurniji internet i influenceri poput Marca Cuccurina i Nike Pavičić obilaze škole po cijeloj Hrvatskoj te na zabavan, djeci i mladima atraktivan način, edukacijom i radionicama nastoje približiti Z generaciji odgovorno korištenje tehnologije, odgovorno konzumiranje sadržaja na društvenim mrežama te važnost prijave neprimjerenog online sadržaja.
Sadržaj nastao u suradnji s RTL native kreativnim kolektivom i A1 Hrvatska!
