Na današnji dan prisjećamo se smrti Margaret Thatcher, žene koju su zvali ''Željezna lady''. Bila je prva žena premijerka Velike Britanije, a svojom politikom i stilom vladanja obilježila je cijelo jedno razdoblje.

Preminula je 8. travnja 2013. godine u Londonu, u 88. godini života. Iako je bila poznata po oštroj politici i čvrstom stavu, Margaret Thatcher nije uvijek bila moćna. Počela je skromno, kao djevojka iz malog grada, koja je puno učila i sanjala o velikim stvarima.

Gdje je sve počelo?

Rođena je 13. listopada 1925. godine u Granthamu, malom engleskom mjestu gdje je živjela iznad očeve trgovine. Otac Alfred bio je strogi, pošten čovjek, a majka Beatrice tiha i vrijedna domaćica. Kuća je bila bez luksuza, ali puna knjiga i razgovora o politici. Već tada je Margaret naučila dvije važne stvari – štedjeti i imati čvrsto mišljenje.

U školi je bila odlična, posebno u matematici i znanosti. Upisala je Oxford i tamo diplomirala kemiju. Ali, iako je voljela znanost, srce ju je vuklo u politiku. Godina 1951. bila je velika prekretnica. Imala je 26 godina kada se prvi put kandidirala za Parlament. Nije pobijedila, ali to ju nije obeshrabrilo. Tada je i radila kao kemičarka, a privatno je započela vezu s Denisom Thatcherom, biznismenom koji je kasnije postao njezin suprug. Točnije, 13. prosinca 1951. godine.

Ovako je izgledala te davne 1951. godine u dobi od 26 godina.

Kada je postala slavna?

Godine 1979. izabrana je za premijerku Velike Britanije, a bila je prva žena na tom položaju i ostala na vlasti čak 11 godina – najduže od svih premijera 20. stoljeća. Nije se bojala donositi nepopularne odluke. Smanjila je ulogu države u gospodarstvu, borila se protiv sindikata i uvela privatizaciju. Zbog toga su je neki smatrali hladnom, bezosjećajnom, pa su je čak i radnici znali nazivati neprijateljem.

S druge strane, mnogi su je cijenili jer je bila dosljedna i nije popuštala pritiscima.

Kako je postala 'Željezna lady'?

Nadimak ''Željezna lady'' dobila je još 1976. godine, tri godine prije nego što je postala premijerka. U to vrijeme bila je vođa opozicije i održala je govor u kojem je kritizirala Sovjetski Savez i upozorila da bi zapadne zemlje trebale biti oprezne. Taj govor čuo je novinar iz sovjetskih vojnih novina i u svom tekstu ju je nazvao ''Željeznom lady'' – kao uvredu, jer mu se nije svidjelo što je rekla. No Margaret je nadimak prihvatila s osmijehom i ponosom. Znala je da to ime govori sve što treba – da je čvrsta, jasna i ne boji se reći ono što misli.

Jesu li je se ljudi bojali? Da, jesu – i to ne samo protivnici. U vlastitoj stranci znali su reći da je teško s njom raspravljati. Kada bi donijela odluku, nije se predomislila. Nije podnosila slabe argumente. Ministri su znali šutjeti na sastancima, jer bi ih njezin pogled i oštar jezik lako poklopili.

Ipak, nije bila neustrašiva. Postojale su stvari kojih se bojala – jedna od njih bio je pad popularnosti. Bila je svjesna da bez podrške naroda, njezine reforme ne vrijede ništa. Također, nikada nije podcijenila prijetnju IRA-e, koja je 1984. godine postavila bombu u hotel gdje je spavala. Preživjela je napad, ali neki iz njezinog tima nisu. Njezina politika bila je strogo protiv bilo kakvog oblika korupcije. Nikada nije bila povezana s mafijom.

Kritizirali su je zbog odnosa s bogatim poduzetnicima, ali to su bile političke optužbe, ne kaznene istrage.

POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Željezna lady, mafijaška kuma, žena koje se i policija boji: Njen uspjeh do državnog vrha bio je munjevit, a pad još brži