U nedjelju 10. ožujka održat će se najvažnija i najiščekivanija dodjela nagrada u filmskoj industriji - Oscari 2024. Dan koji svi s nestrpljenjem očekuju. Povodom ovogodišnje 96. ceremonije od danas do nedjelje donosimo vam neke od najzanimljivijih priča koje se vežu za ovu najpoznatiju i najspektakularniju filmsku nagradu. Prvi tekst donosi detalje o tome kako je nastala nagrada i kako je izgledala prva ceremonija dodjele najvažnijeg kipića kojeg ljudi iz filmskog biznisa mogu držati u rukama. Zlatnog kipića - Oscara.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća ugled američke filmske industrije bio je ozbiljno poljuljan. Čak do te mjere da su Hollywood prozvali Novim Babilonom. Sve su glasnije govorilo i pisalo da novi medij ima poguban učinak na američki moral i ideale. Glavešine koje su 'mrdale' tom rastućom granom showbusinessa domišljale su se što napraviti.
Upravo imajući na umu sve veću ozloglašenost filma na ideju o nekakvoj Akademiji filmske umjetnosti došao producent Louis B. Mayer, šef filmskog studija "MGM".
Louis B. Mayer šef filmskog studija "MGM", zaslužan za postojanje nagrade Oscar i čovjek koji je stvorio zvijezde poput Grete Garbo, Judy Garland, Clarka Gablea
On i vodeći ljudi u industriji odlučili su tako osnovati Akademiju filmskih i umjetnosti i nauka (AMPAS) s proklamiranim ciljem, kako su naveli, koji - podiže kulturne, obrazovne znanstvene /tehnološke standarde filma. Riječ ‘akademija’ upozoravala je da se radi o filmu kao plemenitoj djelatnosti, a onim ‘arts’ i ‘sciences’ vješto se prikrilo ono što je Hollywood najviše zanimalo - masovna zabava i veliki business. U trenutku osnivanja Akademija je brojila tek 37 stalnih članova (danas ih je oko 6000), a prvi predsjednik bio je tada jedan od najslavnijih glumaca Hollywooda Douglas Fairbanks.
Najveći krivac zašto je filmska industrija u tome vrijeme bila na tako lošem glasu bio je tada jedan od najpoznatijih komičara Fatty Arbuckle i njegova upletenost u ubojstvo.
Naime, punašni komičar bio je među najpopularnijim zvijezdama u vremenu nijemog filma. No, nakon smrti mlade glumice Virginije Rappe koju je silovao i neidentificiranim tupim predmetom probušio joj mjehur zbog čega je preminula optužen je i priveden pred sud. Nakon tri suđenja je ipak oslobođen, ali nakon toga karijera mu je bila mrtva.
Prva dodjela nije mnogo obećavala
U trenutku osnivanja Akademije nije se spominjala nikakva nagrada. Ideja o nagradi došla je tek poslije, tako da je prva dodjela održana dvije godine nakon osnivanja Akademije. U svibnju 1929. u hotelu Roosevelt u Hollywoodu održana je prva dodjela nagrada za najbolje u filmskoj industriji za 1927. i 1928. godinu.
"Sam početak ceremonije dodjele Oscara nije mnogo obećavao - jedan lokalni hotel, nenazočnost novinara, priredba privatnog karaktera poput banketa, domaća, ugodna atmosfera. Tek sljedeće godine lokalni radio preuzeo je prijenos (jednosatni, u živo i lavina je pokrenuta…)
Baš nitko od 250 uzvanika na prvoj ceremoniji dodjele, tada bezimene nagrade, nije slutio koliku će važnost ta priredba u budućnosti imati. Čak su je i mediji u potpunosti ignorirali, a kako i ne bi kad su imena pobjednika objavljena tri mjeseca ranije na posljednjoj stranici akademijinih novina. Njezin predsjednik Douglas Fairbanks u rekordnom je roku od 4 minuta i 22 sekunde razdijelio sve statuice", opisuje tu prvu dodjelu Akademijine nagrade u svojoj knjizi Oscar – Između tradicionalnosti i progresivnosti autorica Marina Vuletić te se prisjeća prav dobitnice nagrade za najbolju žensku ulogu Janet Gaynor.
" Na ekranu oličenje nevinosti i dobrote, a u stvarnosti sposobna poslovna žena Janet Gaynor je godinama kasnije otkrila svoje dojmove: “Da sam tada znala koliko će Oscar postati značajan samo nekoliko godina kasnije, pokazala bih daleko više oduševljenja. Ovako mislim da mi je bio važniji susret s Douglasom Fairbanksom".
Poseban karakteristika ove prve ceremonije bila je davanje počasnih usmenih priznanja svim nominiranim koji su ostali bez Oscara.
Douglas Fairbanks i Janet Gaynor
Kako je nastao zlatni kipić?
"Na sastanku članova u holivudskom hotelu Biltmore scenograf MGM-a Cedric Gibbons skicirao je na salveti u samo nekoliko minuta svoju viziju filmske nagrade (da bi svoju vlastitu kreaciju kasnije primio 11 puta) koja se odmah svidjela svim okupljenima. Riječ je o figuri viteza koji drži križarski mač s dvije oštrice, a postavljen je na rolu filmske vrpce, čijih pet žbica označavaju akademijine (filmske) temeljne grane - producenti, scenaristi, redatelji, glumci, tehničari. Crtež je predao komičaru Georgeu Stanleyju koji je to pretočio u trodimenzionalnu stvarčicu. Prve dvije godine bio je od pozlaćenog bakra, a onda sve do danas od league srebra, nikla i bakra presvučene 24-karatnim zlatom.
Figurica visoka 34, 29 cm, teška 3,6, kg tek je 1935. dobila nadimak Oscar (do tada su nagradu zvali samo statua, a strogo službeno ime oduvijek joj je bilo "Akademijina nagrada za zasluge’", opisuje autorica Vuletić kako je Oscar došao na svijet.
Zanimljivo je da, iako se kipić službeno procjenjuje na 250 dolara, ipak ne može kupiti - svi se dobitnici moraju obvezati da Oscara neće prodati - osim naravno samoj Akademiji.
Tko joj je dao ime?
Podrijetlo imena Oscar je osporavano. Jedna biografija Bette Davis tvrdi da je ona nadjenula Oscara po svom prvom mužu, Harmonu Oscaru Nelsonu. Druga verzija govori kako je izvršna tajnica Akademije, Margaret Herrick koja je prvi put vidjela nagradu 1931., rekla kako je podsjeća na njenog ujaka Oscara.
Dvostruka dobitnica Oscara za scenarij Frances Marion nakon što je 1930. godine dobila svog Oscara i vratila s kipićem u ruci na svoje mjesto rekla je:
"Kipić savršeno pristaje filmskom businessu. Snažno atletski građeno tijelo koje steže blještavi mač, s odrezanom polovicom glave - onom koja sadrži mozak" na sarkastičan način opisala je statuicu Frances Marion.
Pogledajte video: Ni Margot Robbie ni Leonardo Di Caprio: Tko sve (ni)je nominiran za Oscara? Kritičari za Direkt o favoritima
