Medu 40 odabranih nasla se i znanstvenica Instituta Ruder Boskovic (IRB) dr. Iva Tolic.
U svom dosadasnjem radu dr. Tolic bavi se istrazivanjem jednog od najslozenijih bioloskih procesa – starenjem. Njena grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala je i prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac africkog piva, koji se pomladuje kod svake diobe.
Dr. Tolic fascinirana je kretanjima unutar stanice od kojih su neka aktivni procesi posredovani motornim proteinima dok su druga jednostavno termicki uvjetovana. Iako su do sada identificirane brojne molekule ukljucene u unutarstanicna gibanja, izazov je razumjeti kako se one sastavljaju u slozene strukture s vitalnim funkcijama za stanicu.
Devet godina radila na institutu Max Planck
Kako nastaje diobeno vreteno koje sluzi za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom diobe stanice? Kako dolazi do kretanja kromosoma tijekom diobe tjelesnih stranica (mitoze) koja je izuzetno vazna za somatske stanice (npr. obnavljanje tkiva) ili tijekom redukcijske diobe (mejoze) zahvaljujuci kojoj se dobivaju nove kombinacije gena i koja osigurava geneticku raznolikost organizama iste vrste? - neka su od pitanja na koja dr. Tolic pokusava pronaci odgovore.
Nakon devet godina provedenih na institutu Max Planck, dr. Tolic odlucila se vratiti u Hrvatsku na IRB gdje ce u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istrazivanja koristeci pri tome najmoderniju opremu, poput konfokalnog mikroskopa vrijednog 5 milijuna kuna koji je nedavno nabavljen u sklopu EU projekta Innomol.
Rodena Zagrepcanka, dr. Tolic diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematickom fakultetu, a kao znanstveni novak radila je na IRB-u. Nakon obrane doktorata (2002.) u Zagrebu na temu stanicne mehanike odlazi na poslijedoktorska usavrsavanja u institut Niels Bohr u Kopenhagenu i Sveuciliste u Firenci.
Od 2005. radi kao voditeljica istrazivacke grupe na institutu Max Planck u Dresdenu. Tijekom rada na Max Plancku vodi sest projekata koje financira Njemacka zaklada za znanost i objavljuje preko 50 znanstvenih radova. 2014. godine vraca se na IRB u Zavod za molekularnu biologiju.
