Oluju koja bi nas trebala pogoditi ovog petka, 19. siječnja, prouzrokuje plinoviti materijal koji istječe kroz rupu u sunčevoj atmosferi, što se manifestira kao izbacivanje solarnog vjetra koji djeluje na zemljinu magnetosferu, piše Express.
Stiže najblaži oblik
Srećom, očekuje se oluja klase G-1, koja je najblaža na skali svemirskih 'vremenskih neprilika' američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA). Ipak, i takva blaga oluja mogla bi prouzročiti "slabije fluktuacije u mreži električne opskrbe", "manje utjecaje na satelitske operacije", kao i djelovati na migrirajuće životinje. S druge strane, astronomi amateri mogli bi uživati u prekrasnim svjetlima na nebu, a navečer bi mogla biti vidljiva i polarna svjetlost.
Geomagnetske oluje prouzrokuju strah jer je u stanju djelovati na električnu struju širom svijeta, te je tako oluja kategorije G-5 u stanju prouzročiti široke probleme s voltažom, kao i potpuni kolaps elektrodistribucijske mreže te oštećenje električnih transformatora. Uz to G-5 djeluje i na radio valove, te tako može izbaciti iz uporabe telefonsku komunikaciju i internet.
COMPOSITE IMAGE -- This Defense Meteorological Satellite Program satellite network image uses a combination of infrared data with a specialized visual sensor that can see lights at night. The yellow streak shows a vigorous aurora over Norway and Sweden on Oct. 30. (Courtesy image)
Solarna oluja najjače klase pogodila Zemlju
Najjača zabilježena geomagnetska oluja dogodila se 1859. i nazvana je Carringtonov događaj, ili Solarna superoluja 1859. Poremetila je telegrafski sustav širom Europe i Sjeverne Amerike, a u brojnim dijelovima svjeta pojavila se polarna svjetlost.