Američki Republikanci posebno su glasni u tome, jer štite interese moćnih lobija - velikih kompanija koje su ujedno i veliki zagađivači. Među njima je recimo i mogući republikanski predsjednički kandidat, a ujedno i predsjednik odbora za znanost američkog Senata, senator Ted Cruz (više o tome pročitajte ovdje: MOGUĆI VOĐA AMERIKE: “Klimatske promjene su ljevičarska pseudoznanstvena teorija”)
Njihova omiljena tvrdnja je da znanost nije jedinstvena po pitanju klimatskih promjena, mada je ogromna većina znanstvenika apsolutno složna o tome da je globalno zatopljenje stvarnost, da ga uzrokuje čovjek te o tome (otprilike) kolike će biti njegove posljedice.
Međutim, postoje ipak stvari, kada se govori o klimi, u kojima se znanstvenici ne slažu, odnosno nemaju još odgovore, piše portal IFL Science.
1. Pojačavaju li oblaci klimatske promjene?
Znanost o klimi godinama se muči s problemom oblaka. Oblaci tijekom dana hlade površinu, a tijekom noći je čine toplijom (zato su u ovo doba godine jutra bez oblaka hladnija od dana kada je oblačno).
Neosporno je da oni imaju veliki utjecaj na klimu, no taj utjecaj nije lako izračunati, jer naoblaka može biti raskidana i općenito je nepredvidiva, zbog čega je teško napraviti kompjutorske modele koji bi izračunavali njen utjecaj. Učinak oblaka osim toga varira s obzirom na tip oblaka koji se stvara, nadmorsku visinu, geografski položaj i godišnje doba.
Da bi stvar po znanstvenike bila još gora, ono što žele saznati nije samo njihov trenutni učinak na klimu već i kako će se on mijenjati s obzirom na klimatske promjene - hoće li biti više ili manje oblaka, hoće li biti gušći ili ne...
Znanstvenici zasad procjenjuju da oblaci imaju mali, ali pozitivan učinak u promjenama, no to nije dobra vijest - riječ pozitivan u ovom slučaju znači da pojačavaju efekte klimatskih promjena.
2. Razina mora raste, ali koliko brzo?
Znanstvenici očekuju porast visine mora kako se oceani budu zagrijavali, zbog termalne ekspanzije. Taj je dio lak za predvidjeti jer niti je velik niti je brz. Značajnije je koliko će razina mora porasti ako se otopi ledeni pokrivač na kopnenoj masi (ledeni pokrivač koji pluta na moru nema utjecaj na razinu mora, kako je to utvrdio još Arhimed u svojoj kadi).
I to se međutim dade izračunati - znamo koliko leda ima, odnosno u koliko će se vode pretvoriti te koliko će podići razinu mora. Odgovor je - značajno.
Znanstvenici kažu da bi to moglo biti i 10 metara, no ono što ne znaju jest koliko će se brzo to dogoditi. A nije svejedno govorimo li o centimetrima u rasponu od jednog stoljeća ili o metrima.
Majuro, Maršalovi otoci
MOŽEMO LI SE PROMIJENITI? 10% najbogatijih stanovnika na Zemlji ispušta 50% CO2
3. Treba li nas zabrinjavati ugljik zarobljen u tlu?
Biološko cirkuliranje ugljika je primjer povratnog efekta u kojem svaka promjena nastala zbog promjene klime dodatno utječe na klimu i promjene. Biljke apsorbiraju ugljični dioksid prilikom fotosinteze, ali i otpuštaju ugljične plinove te stvaraju biomasu kada odumiru.
U tlu i oceanima postoje velike rezerve ugljika te bi njegovo otpuštanje u atmosferu moglo ubrzati procese i poremetiti sve dosadašnje izračune. Znanstvenike je posebno zabrinjavao metan zarobljen u permafrostu. Čini se, ipak, da se otpušta relativno polako, što je dobra vijest. Koji će međutim biti njegov učinak, nitko ne zna.
4. Hoće li oceani i dalje apsorbirati ugljični dioksid?
Znamo da oceani upijaju većinu topline nastale globalnim zatopljenjem i veći dio ugljičnog dioksida koji ga je uzrokovao. Međutim, oni to čine relativno sporo jer su vrlo duboki i toplini i ugljičnom dioksidu je potrebno vrijeme da prodru ispod površine.
Na slici vidite kako se ponaša tzv. globalni konvejer, svojevrsna tekuća vrpca morskih struja koja miješa vodu iz dubine s vodom s površine oceana. Taj se konvejer mijenjao tijekom stoljeća, no ono što znanstvenici ne znaju jest hoće li klimatske promjene utjecati na miješanje vode i koliko.
Vrlo je vjerojatno da ćemo vidjeti usporavanje kretanja vode, a ne iznenadno zaustavljanje tog procesa, kao u filmu katastrofe "Dan poslije sutra" (mada i dijelovi scenarija za taj film nisu nemogući, kako je pokazalo nedavno istraživanje, a o čemu više možete pročitati ovdje: Sjećate li se ledene apokalipse iz “Dana poslije sutra”? E pa, mogla bi se dogoditi…).
5. Koliko smo točno mi ljudi odgovorni za sve ovo?
Nije lako odgovoriti na pitanje koliko su klimatske promjene nastale djelovanjem čovjeka, a koliko su rezultat prirodnih procesa.
Ipak, studije statističkih podataka u kojima su analizirani različiti procesi koji mogu doprinijeti promjenama daju prilično jasan odgovor - krivi smo za većinu toga što se događa. To je dovoljno da nešto poduzmemo, a ako smo i u krivu, što je loše u tome da pokušamo svijet učiniti čišćim?
