Roneći blizu obale grčkog otočića Antikitere, arheolozi su se vratili na staru olupinu, odakle su izronili flautu napravljenu od kosti, pijuna iz igre na ploči, posuđe od stakla, kao i brončani rukohvat trona.

Vjeruje se da ja luksuzni drveni jedrenjak potonuo godine 65. prije Krista, a otkrili su ga grčki ribari 1900. godine.

Od početnog otkrića, brojni arheološki timovi otišli su na Antikiteru kako bi pronašli nove komadiće olupine. Poznati pomorski istraživač Jacques Cousteau i njegov tim otkrili su dragulje, kipove i novčiće tijekom istraživanja 1976. godine.

"Još puno toga s ove olupine leži u moru, neotkriveno", kaže pomorski arheolog Brendan Foley. "Baš svaki zaron rezultira sjajnim otkrićima, i otkrije kako su ondašnji '1 posto' živjeli u doba Cezara".

Preteča suvremenih računala

Najpoznatije otkriće do sada je takozvani Mehanizam iz Antikithre, drevno analogno račinalo koje je predviđalo pomrčine i pratilo kretnje zvijezda i planeta zbog kalendarskih i astronomskih razloga, kao i olimpijade, vremenska razdoblja između drevnih Olimpijskih igara.

To je ujedno i jedno od prvih otkrića s gorenavedene olupine, a vjeruje se da su ga dizajnirali i napravili grčki znanstvenici oko 205 godine prije Krista. Uređaji slične složenosti i kvalitete izrade nisu se ponovo pojavili u Europi sve do razvoja mehaničkih astronomskih satova u 14. stoljeću.

Svi znani dijelove drevnog računala nalaze se u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni. New York Post/Danas.hr