U najopsežnijoj analizi klimatskih promjena uopće, Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO) opisala je najgori mogući scenarih prema kojemu bi prosječna temperatura u Australiji 2090. godine bila za 5,1 Celzijev stupanj viša od današnje, ukoliko se ne poduzmu koraci u ograničavanju emisije stakleničkih plinova.

"Velika je vjerojatnost da će vrućine biti češće i veće", izjavio je vodeći stručnjak CSIRO-a Kevin Hennesy. "Vrlo je velika i vjerojatnost da će se podići razina mora, da će oceani postati kiseliji, a snježni pokrov tanji", dodao je.

Katastrofično upozorenje

Katastrofično upozorenje državnog CSIRO-a u neskladu je sa službenim izjavama australskog premijera Tonyja Abbotta, koji je 2009. ustvrdio da su znanstvene procjene klimatskih promjena "koještarije".

Abbott je prošle godine ukinuo porez na emisiju ugljičnog dioksida i raspustio neovisno povjerenstvo za klimu, rekavši kako posljednje suše, koje su nanijele velike štete uzgajivačima goveda, "nisu nikakva novost za Australiju".

Kao domaćin skupa G 20 prošle godine, Abbott je pokušao skinuti s dnevnog reda pitanja o klimi, što je rezultiralo poniženjem na skupu u Brisbaneu kad je američki predsjednik Barack Obama u svome govoru upozorio Australiju da je njezin Veliki koraljni greben u opasnosti.

Australija je među zemljama koje emitiraju najviše ugljičnog dioksida po glavi stanovnika na svijetu, ali je u početku odbijala sudjelovati zajedno sa Sjedinjenim Državama, Japanom, Francuskom i drugim zemljama u Zelenom klimatskom fondu Ujedinjenih naroda.