Skabies (svrab ili šuga) je bolest površinskog dijela kože, koju uzrokuje parazit šugarac Sarcoptes scabiei, piše Al Jazeera. Najčešći simptomi ove bolesti su intenzivan svrbež, koji se pojačava noću i u toplom, dok su danju smetnje blaže. Tu je i pojava osipa, najčešće između prstiju šaka, na ručnom zglobu, podlakticama, trbuhu, pazuhu, unutrašnjoj strani bedara i drugim dijelovima tijela. Kod male djece svrab se može pojaviti i na licu, glavi, vratu, leđima, dlanovima i tabanima, dok kod odraslih to nije karakteristično. Moguća je pojava tamnih točkastih promjena poput osipa u težim slučajevima i bubuljica, kao i sekundarne bakterijske infekcije koje nastaju grebanjem kože. Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije, koja još nema izražene smetnje ili bolesnik sa jasno izraženim znakovima bolesti.
Stručnjaci objašnjavaju da se parazit koji izaziva šugu (šugarac) nastanjuje u površinskom sloju kože, bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu. Najčešće su u pitanju kućni kontakti, prijenos preko rublja, odjeće, posteljine, spolnim odnosom, spavanjem u istom krevetu i slično. Također, uobičajeno je da se bolest češće registrira u hladnijem dijelu godine.
Svrab nije opasna bolest, ali je vrlo zarazna
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je tijekom 2013. godine evidentirano 826 prijava svraba, a oboljeli su prijavljeni iz svih županija u Hrvatskoj. Iva Pem Novosel, specijalistica epidemiolog i voditeljica Odsjeka za zoonoze Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objašnjava da se bolest javlja u manjim obiteljskim epidemijama ili u manjim epidemijama u ustanovama kao što su domovi za starije i nemoćne osobe, osnovne škole i vrtići.
"Svrab nije opasna bolest, ali je vrlo zarazna u bliskom kontaktu, te je veoma važno rano otkrivanje, javljanje liječniku bez srama, pravovremeno liječenje koje nije prezahtjevno (bitno je ponoviti tretman ako je potrebno i više puta) i izolacija oboljelih tijekom liječenja, kako se bolest ne bi proširila, osobito u kolektivima kao što su dječiji vrtići, škole i domovi", kaže Novosel.
Iako svrab veoma često nazivaju i tzv. sirotinjskom bolesti, Novosel je mišljenja da se uglavnom radi o stereotipu, te kako je bolje naglasiti da je pojava svraba češća u prenapučenim sredinama s lošim higijenskim statusom. Dodaje da redovito održavanje higijene ne sprječava dobivanje svraba ukoliko je postojao kontakt sa infestiranom osobom.
Podaci za regiju
Liječnici najčešće propisuju kreme koje se nanosi na kožu i ostavlja da djeluju odgovarajuće vrijeme, a zatim se ispiru. Kako savjetuju stručnjaci, zaražene osobe i osobe koje su s njima u kontaktu, uključujući i spolne partnere, trebaju se liječiti istovremeno, bez obzira na to jesu li simptomi bolesti prisutni.
Inače, u Federaciji BiH je u 2013. godini registrirano 1.080 slučajeva svraba, u Srbiji 4.510, u Crnoj Gori je registrirano 443 slučajeva, a u Makedoniji njih 309. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/svrab-medu-10-najzaraznijih-bolesti-u-regiji
