Skrivena duboko ispod azurnih oblaka leži stjenovita jezgra ne puno veća od Zemlje. Uran isto ima jednu. Ti bi 'svjetovi unutar svjetova' mogli imati razne egzotične odlike, poput kipućih oceana ili kiša dijamanata. Kada bi znanstvenici barem mogli nekako odmaknuti oblačni pokrov da bolje pogledaju što se nalazi ispod.
Oko 30 svjetlosnih godina od nas pronađen je planet veličine Neptuna s kojeg se ti oblaci upravo odstranjuju.
Astronimi koji koriste svemirski teleskop Hubble otkrili su ogromni oblak vodika, u stvari atmosferu, koja isparava s planeta veličine Neptuna po imenu GJ 436b.
Oblak zvani Behemont
"Taj je oblak stvarno spektakularan", kaže voditelj promatranja David Ehrenreich iz Observatorija Sveučilišta u Ženevi. "Istraživački tim ga je nazvao Behemont".
Planetova atmosfera isparava zbog izrazitog zračenja njegove roditeljske zvijezde, a koje je u prošlosti možda bilo još intenzivnije.
"Roditeljska zvijezda, a radi se o blijedom crvenom patuljku, ponovo je aktivna", kaže Ehrenreich. "To znači da je planetova atmosfera isparavala još i brže tijekom prve milijarde godina njegovog postojanja. Sveukupno, procjenjujemo da je planet izgubio oko 10 posto svoje atmosfere".
Smatra se da je GJ 436b 'topli Neptun' zbog njegove veličine i jer je puno bliže svojoj zvijezdi nego što je Neptun našem Suncu. Orbitira na udaljenosti od oko 4,5 milijuna kilometara a projuri oko crvenog patuljka za samo 2,6 zemljina dana. Za usporedbu, Zemlja je udaljena oko 150 milijuna kilometara od Sunca, a za puni joj krug treba 365.24 dana.
Veće verzije Zemlje
Sustavi poput GJ 364b mogli bi objasniti postojanje takozvanih 'vrućih super-Zemlji'. Radi se o većim, i daleko toplijim verzijama našeg vlastitog planeta. Svemirski teleskopi poput NASA-inog Keplera ili francuskog CoRoT-a otkrili su stotine takvih planeta u orbitama udaljenih zvijezda. Postojanje Behemotha sugerira kako bi vruće super-Zemlje mogle biti ostaci toplih Neptuna koji su u potpunosti izgubili svoju plinovitu atmosferu zbog isparavanja.
Bio je potreban hubbleov ultraljubičasti teleskop kako bi s otkrio oblak oko GJ 436b. Zemljina atmosfera blokira većinu ultraljubičastog svjetla tako da samo svemirski teleskopi poput Hubblea mogu primjetiti tako nešto.
"Ne biste mogli vidjeti Behemonta u vidljivim svjetlosnim valovima jer je proziran", kaže Ehrenreich. S druge strane, vidljiv je UV zrakama. "Tako da kada uperite hubbleov ultraljubičasti pogled u taj sustav, stvarno se radi o zapanjujućoj transformaciji jer se planet pretvori u čudovišnu stvar."
Ultraljubičasta tehnika mogla bi znatno utjecati na proučavanje egzoplaneta, dodaje Ehrenreich. Očekuje kako će astronomi pronaći tisuće toplih Neptuna i super-Zemlja u slijedećim godinama, nakon ćega će htjeti provjeriti dokaze o isparavanju. Uz to, ultraljubičasta tehnika mogla bi primjetiti oceane koji isparavaju sa zemljolikih planeta, što bi bacilo novo svjetlo na svjetove poput naših.
Science News - NASA/Danas.hr
