Kineska probna svemirska postaja Tiangong-1, ili 'nebeska palača', pada na Zemlju te bi već ovog tjedna mogla ući u atmosferu, piše Guardian. Očekuje se da će većina postaje, čija je masa 8 tona, izgorjeti dok bude jurila kroz atmosferu, no ipak postoji mogućnost da neki djelovi prežive pad sve do površine.
Trebamo li se zabrinuti?
Ne. Šanse da vas pogodi dio svemirske postaje praktički su ravne nuli. Oko 70% zemljine površine je voda, a većina kopna je rijetko naseljena. Ako bilo koji dio svemirske postaje i dođe do Zemljine površina izuzetno je malo vjerojatno da će pogoditi bilo koju osobu, a kamoli baš vas. Godine 1997. Lottie Williams je u Tulsi, Oklahoma, u rame pogodio predmet za kojeg se vjeruje da je dio rakete Delata. No Lottie nije bila ozlijeđena. Smatra se da je ona jedina osoba koju je pogodio komadić svemirske letjelice.
Po veličini, Tiangong-1 tek je 50. najveća svemirska letjelica koja je pala na Zemlju. Najveći nekontrolirani pad dogodio se u slučaju SkyLaba, američke svemirske postaje teške 77 tona koja se u padu raspala nad zapadnom Australijom. Srećom, nitko nije bio pogođen, iako su kasnije pronađeni dosta veliki dijelovi.
Kina nije objavila sve podatke o dizajnu Tiangonga-1, pa se ne može sa sigurnošću reći hoće li preživjeti pad kroz atmosferu. NASA je 2011. proračunala da su šanse manjeg objekta, mase 6.5 tona, da pogodi nekoga 1 naprema 3.200. to znači da su šanse da pogodi upravo vas oko 1 naprema 21 bilijun. Teško je zamisliti manje vjerojatan način umiranja.
Koja je najvjerojatnija lokacija udara?
Letjelica orbitira brzinom od oko 27.000 km/h, tako da je mjesto udara jednostavno nemoguće predvidjeti. Ako promašite vrijeme udara za samo jedan sat, lokacija pada biti će udaljena 27.000 kilometara.
Letjelica može ući u atmosferu samo unutar zemljopisnih širina vlastite orbite - 43°sjeverne i 43°južne. To pokriva dobar dio zemljine površine, uključujući cijelu Afriku i Australiju, velik dio Južne Amerike, južne dijelove Sjevere Amerike i Azije, te krajnji jug Europe, kao i velike dijelove svjetskih oceana.
Zbog svoje specifične orbite, veća je vjerojatnost da će udariti u rubove ovog područja, u blitini 43°sjeverne i južne zemljopisne dužine.
Kada će pasti?
Trenutačna predviđanja su 1. travnja (i ne ovo nije prvoaprilska šala). No opet, zbog velike brzine, pad bi se mogao dogoditi i dan ranije ili kasnije.
Tko je odgovoran za moguću štetu?
Steven Freeland, dekan na Sveučilištu zapadnog Sydneya, tvrdi da Konvencija o međunarodnoj odgovornosti za štete nastale svemirskim objektima iz 1972. navodi kako je za svaku nastalu štetu odgovorna država lansiranja. U ovome slučaju, to znači Kina.
Ova je Konvencija već jednom bila aktivirana, kada se satelit Sovjetskog Saveza Kosmos 945 srušio 1978. Radilo se o satelitu na nuklearni pogon te se njegovim padom nuklearni otpad raširio po teritoriju Kanade, koja je od SSSR-a zatražila 6 milijuna kanadskih dolara odštete te je na kraju dobila 3 milijuna.
Što je Tiangong-1 radio dok je bio aktivan?
SVEMIRSKA POSTAJA USKORO ĆE PASTI NA ZEMLJU: Za nekoliko tjedana pada Tiangon-1, ‘opasna zona’ je na samoj granici s Hrvatskom
Tiangong-1 bio je kineska prva svemirska postaja, te je opisana kao "moćan politilčki simbol" rastuće kineske moći kada je lansiran 2011. kao dio ambicioznog znanstvenog projekta da postane svemirska supersila.
Lansiran je bez posade, ali je projektiran da bude nastanjiv, da testira spajanje s drugim svemirskim letjelicama, te da se u njemu izvode eksperimenti. Godine 2012. posjetili su ga astronauti, uključujući i prvu kinesku astronautkinju, Liu Yang. "Nakon provođenja zadanih medicinskih eksperimenata izvela je Tai Chi rutinu kreirano posebno za svemirsko vježbanje", rekla je Alice Gorman, svemirska arheologinja sa Sveučilišta Flinders u Australiji.
"U drugoj ekspediciji na postaju 2013. sudjelovala je Wang Yaping, druga Kineskinja u svemiru. Njena misija dogodila se na 50. godišnjicu leta prve žene u svemir, sovjetske kosmonautkinje Valentine Terješkove 1963. godine."
