U Sjevernoj Americi je u lipnju pao snijeg, na područjima koja su ionako imala problema s poljoprivredom je mraz još tijekom svibnja uništio usjeve, a mraza je nerijetko bilo i tijekom ljetnih mjeseci. Osim hladnoće, uobičajene su bile i nagle promjene temperature u vrlo kratkom vremenskom roku. Biljke koje su uspjele preživjeti hladnoću nisu uspjele sazrijeti, piše Meteo-info.
Problemi su se pojavili i u Europi. Žetva je u Britaniji i Irskoj propala zbog niskih temperatura i obilne kiše, ali patili su i ostali – u Njemačkoj su cijene hrane porasle do te mjere da su ljudi protestirali ispred tržnica, a zatim se i pobunili uz pljačku i palež.
U Aziji je poremećen ciklus monsuna koji je osim na proizvodnju hrane imao utjecaja i na širenje kolere.
Uzroci
Nekoliko je vjerojatnih uzroka temperaturnih anomalija te godine. Početkom travnja 1815. eruptirao je vuklan Tambora u Indoneziji. To je bila jedna od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti, enormne količine vulkanskog pepela su tijekom desetak dana izbačene u više slojeve atmosfere što je posljedično dovelo do toga da manje sunčeve svjetlosti prolazi kroz stratosferu do tla. Erupcija je koincidirala s minimumom solarne aktivnosti nazvanim Daltonov minimum. Moguće je da je utjecaja imalo i tzv. Malo ledeno doba koje je tada bilo pred krajem.
Ipak, nisu sve posljedice bile negativne. Justus von Liebig, kemičar koji je doživio gladne godine u Njemačkoj, je kasnije proučavao biljke i uveo upotrebu mineralnih gnojiva u poljoprivredu.
Utjecaja je bilo i u kulturi. Slikar J. W. M. Turner prepoznatljiv je po žućkastim tonovima slika. Pretpostavlja se da je inspiraciju pronašao u žućkastim tonovima atmosfere, osobito u vrijeme zalaska sunca, koji su se pojavili kao posljedica visoke koncentracije piroklastičnog materijala u atmosferi nakon vulkanske erupcije. http://blog.meteo-info.hr/aktualnosti/godina-bez-ljeta/
