Cox kaže da je stopa napretka u znanosti u bilo kojoj civilizaciji izvan Zemlje vjerojatno dovela do njihova samouništenja, što predviđa i za ljudsku vrstu, piše Sunday Times.
Fermijev paradoks
Ovakvu ideju prvi put je 1950. godine iznio fizičar Enrico Fermi, koji je sudjelovao u izradi prvog atomskog reaktora. Njegovo pitanje, poznato kao Fermijev paradoks, je glasilo: "Ako bilo koji oblik života s raketnom tehnologijom može kolonizirati galaktiku za nekoliko milijuna godina, zašto još nemamo dokaze o tome?"
Kako je Mliječna staza stara oko 10 milijardi godina, te smo izvanzemaljce do sada već morali uočiti, ukazao je Fermi, potaknuvši time raspravu koja fascinira znanstvenike još otkako je pitanje postavljeno.
Jedno rješenje Fermijevog paradoksa je da nije moguće voditi svijet koji ima moć samouništenja i kojem je potrebna globalna suradnja kako bi se to spriječilo", smatra Cox.
Sada je Cox iznio svoje mišljenje o raspravi, otkrivši zašto misli da će potraga za životom u svemiru u konačnici biti uzaludna.
On vjeruje da je bilo koja izvanzemaljska civilizacija osuđena na propast ubrzo nakon što se razvije.
Globalnom suradnjom protiv samouništenja
"Jedno rješenje Fermijevog paradoksa je da nije moguće upravljati svijetom koji ima moć uništi samog sebe te da je nužna globalna suradnja koja bi to spriječila", rekao je.
Fizičar je pojasnio da bi napredak u znanosti i tehnologiji vrlo brzo nadmašio razvoj institucija koje bi ih držale pod kontrolom, što bi dovelo do samouništenja takve civilizacije.
"Moguće je da rast znanosti i tehnologije neizbježno nadmašuje razvoj političke stručnosti, što vodi u propast. Možda se i sami približavamo tome", rekao je.
Ove izjave dolaze uoči objavljivanja njegove nove knjige Universal: Vodič za svemir, koju je napisao s kolegom fizičarom Jeffom Forshawom sa Sveučilišta u Manchesteru.
Oni pozivaju političare da napokon počnu razmišljati poput znanstvenika, temeljeći svoje poglede na dokazima kako bi se uspješno borili protiv globalnih izazova kao što su klimatske promjene.
"Što znanstvenik želi?" pita Cox. "Želimo li biti u pravu? Ili nam je stalo do razumijevanja prirode? Ako je potonje, trebalo bi nam biti drago ako se dokaže da smo u krivu".
"Na isti način, političari bi trebali biti oduševljeni ako njihova politika 'radi', ali bi im isto tako trebalo biti drago ako netko dođe s nekom boljom idejom", dodao je Forshaw.
