U osnovi, radi se o najboljoj liniji obrane između nas i gorućih komada svemirskog stijenja koje juri prema Zemlji, manje više cijelo vrijeme.
ZNANSTVENICI: Nismo svjesni 99 posto asteroida koji prijete Zemlji
Iako veliki sudari djeluju kao nešto što utječe samo nadaleku prošlost i daleke krajeve, dakle problem za dinosaure i Ruse, ali ne i vas - činjenica je da to što asteroidi nisu udarili u neko naseljeno područje rezultat puke sreće.
Stvarnost je da postoje milijuni objekata koji se nalaze blizu Zemlje, te da nemamo pojma gdje se većina njih točno nalazi. Ali ako vas je počeo obuzimati strah, opustite se: Watcher of the Unseen (Promatračica neviđenih), otkriva da smo u dobrim rukama.
"Želimo poznavati orbitu svega što se kreće", kaže Brozović, koja je odrasla u Splitu, gdje ju je kao malu inspirirala miniserija Carla SaganaCosmos, te ju zainteresirala za sitnije detalje svemira.
A ti sitni detalji sada su njen glavni posao. Postoji enorman broj, više milijardi, objekata između Marsa i Jupitera, u takozvanom asteroidnom pojasu, a gravitacijske sile Jupitera ili Saturna ponekad malo 'pogurnu' neki objekt izvan njegove uobičajene orbite te ovaj odjuri u unutrašnji Sunčev sustav. U tome trenutku i službeno postaju problem Jet Propulsion labratorija.
Američki je Kongres dao zadatak toj grupi da pronađe sve asteroide u Zemljinoj blizini s promjerom od jednog kilometra ili više. Brozović procijenjuje kako su ih pronašli oko 95 posto.
Problem je u tome što je dovoljan i udar asteroida veličine 50 metara da sravni sa zemljom čitavi grad. Za ilistraciju, asteroid koji je stvorio dosta problema ruskome gradu Čeljabinsku nije čak niti udario u tlo (eksplodirao je na visini od oko tridesetak kilometara, sa snagom "20 do 30 puta većom od atomske bombe koja je uništia Hirošimu").
Udarci asteroida, čak i oni znatno manji od 10-kilometarskog ubojice dinosaura koji je prije 66 milijuna godina udario kod poluotoka Jukatan, u potpunosti su mijenjali povijest života na Zemlji. Uz što su rezultirali strašnim razaranjima i promjenama zemljine površine, donijeli su organski materijal, pa možda čak i vodu na površinu Zemlje.
"U neku je ruku i odgovrnost nas kao vrste da razumijemo o kakvom se riziku radi", kaže Brozović, i u pravu je. Srećom, NASA se bavi time i vjerojatno imamo još godine do većeg sudara, kao i moguće dosta vremena da lansiramo misiju koja bi preusmjerila potencijalno smrtonosan asteroid.
"Nema većeg dara koji NASA... može dati svijetu neko da znamo vrijeme i mjesto udara asteroida, tako da na vrijeme pripremimo odgovor", rakao je Rob Landis iz NASA-inog Ureda za koordinaciju planetarne obrane.
I dok smo za sada još uvijek u fazi koju Landis naziva "pisanje zadaće", tojest detaljnog bilježenja svih objekata u Zemljinoj blizini, ipak je naglasio kako naša atmosfera pruža solidnu zaštitu od gotovo svega što ide prema nama.
Ipak, možda bi trebali provjeriti nebo 5. ožujka, kada bi asteroid 2013 TX68 trebao projuriti (relativno) blizu Zemlji.
http://dp8hsntg6do36.cloudfront.net/56b4f97c94c05f36c6000016/28bb20e5-d431-4e30-9c32-14acf19d8c63low.webm
Wired/Danas.hr
