Ne samo da su znanstvenici iz Njemačke otkrili odakle dolaze vulkanske munje, već su možda isto tako otkrili i novi način za izmjeriti koliko pepela vulkan izbacuje u stvarnome vremenu, što će nam pomoći u predviđanju kvalitete zraka tijekom i nakon erupcija.
Nastanak običnih munja
Prije nego što zaronimo u vulkanske munje, trebamo razumjeti neke osnovne stvari o normalnim munjama. Munje nastaju unutar oblaka kada mješanje hladnog i toplog zraka dovodi do porasta naboja statičkog elektriciteta. Gornji vrh oblaka ima pozitivan, a donji negativan naboj.
U početku zrak djeluje kao izolator između pozitivnog i negativnog naboja u oblaku, kao i između oblaka i tla. Kada suprotstavljeni naboji postanu prejaki, izolatorski kapacitet zraka slabi i dolazi do naglog oslobađanja energije poznatog kao munja.
Posebnosti vulkanskih munja
Slična se stvar događa i kod vulkanskih munja, jer isto dolazi do porasta električnog naboja, ali postoje i neke velike razlike. Tako se vulkanske munje formiraju bliže zemlji i ne kreću se uvijek prema dolje, kao što se normalne munje kreću.
I najvažnije, vulkanske se munje stvaraju unutar oblaka pepela, a ne vodene pare, zbog čega ih je bilo teže proučavati.
Tim sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian promatrao je ovakve munje kod japanske planine Sakurajima, jednog od najaktivnijih vulkana na planetu, koristeći video snimanje velike brzine i akustičku analizu.
Analizirajući prikupljene podatke, tim je otkrio kako vulkanske munje uglavnom nastaju u nižim dijelovima oblaka pepela. Kažu da je to zato što magma unutar vulkana elektrificira pepel koji se nalazi ravno iznad nje. S vremenom naboj raste na isti način kao i u normalnom oblaku, što dovodi do udara munje.
"Ovi su podaci pokazali da, iako vulkanke i oblačne munje dijele brojne fizičke karakteristike, uvjeti koji dovode do nastanka električnih pražnjenja kod eksplozivnih erupcija rezultiraju od kopleksne distribucije napona unutar nastalog oblaka pepela", objavio je tim.
Veći oblak – češće munje
Dok su analizirali podatke, tim je primjetio kako se učestalost udara munje povećavala s veličinom oblaka. Nadaju se kako će ova koleracija ponuditi novi način procjene koliko je velika erupcija i koliko je pepela izbačeno u atmosferu bez ugrožavanja života. Munje je ipak lagano brojati i sa sigurne udaljenosti.
"Ovo je parametar koji se može izmjeriti, i to sa udaljenosti od nekoliko kilometara čak i u uvjetima loše vidljivosti", izjavio je član tima, Corrado Cimarelli.
Iako sada znamo kako nastaju vulkanske munje, imamo još puno toga za saznati u vezi njih, kao kada se prošle godine otkrilo da vulkanske munje stvaraju savršeno okrugle staklene lopte.
