Ali milijuni tona sedimenta koji se gomilaju u području delte tih rijeka, koje zauzimaju veliki dio Bangladeša, možda skrivaju najveću prirodnu katastrofu koje je ovo područje svijeta ikad vidjelo.
Nedavno objavljeno istraživanje tima znanstvenika pod vodstvom dr. Michaela Stecklera sa Sveučilišta Columbia tvrdi da je ispod kilometara sedimenata veliki, tzv. 'megathrust' zakopan golemi rasjed koji bi mogao svakog trena prouzročiti potres snage 9,0 Richtera u jednom od najgušće naseljenih područja svijeta.
Megathrust rasjedi uzrokuju najveće potrese
Ovakvi se rasjedi događaju u subdukcijskim zonama, mjestima gdje se tektonske ploče sudaraju i jedna klizi ispod druge. Takvi rasjedi uzrokuju najveće potrese, snage i do 9,0 po Richteru, a posljednji su primjeri potres i tsunami u Japanu 2011., kao i potres i tsunami u Banda Acehu iz 2004.
Velika većina ovih megathrust rasjeda i potresa koji ih slijede događa se ispod oceana, zbog čega mogu stvoriti tsunami. Takvi su rasjedi rijetki ispod kopna.
Studija navodi kako više od 140 milijuna ljudi živi unutar 100 kilometara od ovog rasjeda u Bangladešu, Indiji i Mjanmaru. Dok su linije rasjeda u tom području već neko vrijeme poznate, većina je vjerovala kako je subdukcija, koja i je potencijslni glavni uzročnik potresa, davno prestala.
Steckler je objasnio kako je zona subdukcije "ispunjena talogom iz delte Ganges-Brahmaputra", zbog čega je rasjed "nevidljiv, potpuno prekriven sedimentima, tako da na nekim mjestima samo pogađamo njegov točan položaj".
Studija je koristila podatke prikupljene tijekom više od 10 godina istraživanja GPS-ovima visoke preciznosti postavljenim u sjevernoistočnoj Indiji, Bangladešu i Mjanmaru. Rezultati tih mjerenja omogućili su znanstvenicima da "vide pokrete ploča i deformaciju oko rasjeda".
Sva ta tenzija koja se gomila jednom će se osloboditi u obliku potresa negdje duž rasjeda. Znanstvenici procjenjuju kako će se raditi o potresu magnitude 8,2 do 9,0, koji će imati razarajuće posljedice za živote ljudi dovoljno blizu epicentra.
Kritična ranjivost na potrese
Bangladeš se smatra jednom od najranjivijih zemalja u slučaju prirodnih katastrofa, iako je to uglavnom zbog čestih tropskih ciklona, poplava, toplinskih valova i drugih vremenskih nepogoda u kombinaciji s iznimno mnogo ljudi koji žive u ranjivim uvjetima.
Iste građevine koje su ranjive na vremenske nepogode jednako su ranjive i na potrese, a enorman broj stanovništva oko glavnog grada Dhake čini taj rizik još većim.
Goleme količine pijeska i sedimenta u tlu područja delte predstavljaju još jednu opasnost, jer bi se u slučaju potresa sav taj pijesak ponašao kao tekućina. To znači da bi se građevine sagrađene na takvom tlu tresle još i više.
"Pritisak raste i u jednom će se trenutku dogoditi potres", kaže Steckler, ali točno vrijeme ostaje nepoznato.
Moglo bi se dogoditi sutra ili za 200 godina, ali što više vremena prođe, postoji nada kako će vlasti Indije i Bangladeša "sve više graditi građevine otpornije na potrese", kao i da će "poboljšati planiranje za slučaj spašavanja i osiguranja zaliha za ljude nakon potresa."
