"Kad pogledate povijest ljudskih migracija, ako ljudi mogu živjeti na nekom mjestu, neki će otići i nastaniti se tamo", kaže bivši NASA-in astronaut Jeffrey Hoffman, i dodaje "Ako bi čovječanstvo jednoga dana uspjelo nastaniti se za stalno na više od jednog planeta, znatno bi povečalo svoje šanse za dugoročni opstanak."
Hoffman smatra da će najveći problemi s kojim će se prvi astronauti na putu za Mars suočavati biti psihološke prirode.
"Stupanj odvojenosti s kojim će se prva posada na putu za Mars suočavati bit će kao još niti jedan do sada. Nećete imati trenutnI kontakt s kontrolom misije na Zemlji. Nećete moći pričati s obitelji i prijateljima. Biti ćete sami i to će definitivno pretstavljati jedinstvenu psihološku situaciju".
Marsova atmosfera
Iako je sve sigurnije da je Mars nekoć imao puno gušću atmosferu, kao i tekuću vodu na svojoj površini, teško da bismo mogli ponovo vratiti to vrijeme s tehnologijom koju sada poznajemo. Ako bi nekako i uspjeli 'poboljšati' marsovu atmosferu, morali bi smisliti način kako da je sačuvamo, a da je ne odnesu solarni vjetrovi.
Drugim riječima, teraformiranje (preuređivanje stranog planeta kako bi bio što sličniji Zemlji) Marsa neće biti moguće u neko dogledno vrijeme.
Što ne znači da ne trebamo nastaviti s planiranjem leta na četvrti planet od Sunca, jer prije stotinu godina ljudi isto tako nisu mogli zamisliti način kako bi ljudi mogli otići na druga nebeska tijela i vratiti se, pa toko ni mi danas ne možemo ni zmisliti kakve će nam sve tehnološke mogućnosti biti na raspolaganju nakon narednih stotinu godina.
Hofman je bivši NASA-in astronaut koji iza sebe ima pet Space Shuttle misija s ukupno 50 dana, 11 sati i 54 minute u svemiru. Trenutno predaje astronautiku i aeronautiku na MIT-u.
