Nova fotografija nudi bolji uvid u prirodu tih neobičnih pjega. Veličina im varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog "tla", nastalima pomicanjem leda u dubinu. Enkelad ima jako slabu atmosferu pa nema erozije koja bi drugačije objasnila neujednačenost tla.
Enkelad je šesti po veličini saturnov mjesec i većinom je prekriven svježim, čistim ledom. Unatoč svojoj maloj veličini Enkelad ima zanimljivu gelogiju koja sadrži područja starih kratera, kao i mladih, aktivnih gejzira. Područje koje je Cassini snimio tektonski je aktivno. Tamne pjege djeluju poredane u lancima koji su paralelni uskim frakturama. Mogu se vidjeti i veliki procjepi kako prolaze snimljenim područjem.
Analiza Enkelada koju je napravio cassinijev tim znanstvenika prošle godine bila je jako plodonosna, a sonda je praktički potvrdila postojanje globalnog oceana ispod satelitove ledene površine. Izgleda kako je ocean dovoljno topao da generira geološke promjene koje se mogu vidjeti na površini, kao i da gejzirima izbacuje sadržaj oceana visoko iznad svoje površine. I sam Cassini je proletio kroz jednog prije par mjeseci.
Proučavanje sadržaja gejzira važno je kako bi se razumjelo što vreba ispod leda. Organski spojevi mogli bi biti indicija bioloških procesa u podzemnom oceanu, i omogućili bi znanstvenicima da procjene šanse za postojanje života na Europi. Gejziri su važni i za saturnove prstene - sadržaj gejzira koji uspije pobjeći gravitaciji ovoga mjeseca završava u jednom od prstena, konkretnije, E prstenu.
Cassini je zajednička misija NASA-e, ESA-e i Talijanske svemirske agencije. Završiti će u rujnu 2017. godine, kada će satelit biti poslan u Saturnovu atmosferu. Riječ je o predostrožnosti kako ne bi došlo do kontaminacije područja na koja bi potencijalno moglo biti života.
IFLScience/Danas.hr