Covid-19 izazvao je globalnu krizu koja je odnijela živote više od dva milijuna ljudi širom svijeta, pri čemu su neke nacije krizu su riješile puno bolje od drugih. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu The Lancet, pokazuje da "čvršće" kulture, s jačim poštivanjem društvenih normi i oštrijim stegovnim mjerama, imaju daleko veću kontrolu nad epidemijom, piše Science Alert.
Od listopada 2020., one zemlje koje su imale najveći broj bodova na ljestvici "kulturne labavosti", prijavile su i gotovo pet puta više slučajeva koronavirusa te gotovo devet puta više smrtnih slučajeva. To je bilo tako čak i kada se uračunaju manji brojevi od službenog, demografski podaci, geopolitički čimbenici, migracije, stope cijepljenja, iskustvo sa SARS-om, klima i još mnogo toga.
Novo istraživanje pokazuje samo korelaciju, ali prema kulturnoj psihologinji Michele Gelfand ova veza nije slučajna. Borba protiv zarazne bolesti zahtijeva od države da spremno usvoji suradnju i koordinaciju velikih razmjera te strogo poštivanje pravila. Sve su to karakteristike koje nedostaju u opuštenijim kulturama.
Netolerancija prema kaosu
U svom prošlom istraživanju, Gelfand je primijetila da su čvršće nacije doživjele više vanjskih, kolektivnih prijetnji, poput rata, prirodnih katastrofa, gladi ili bolesti, te tvrdi da su ove kulture, kako bi preživjele, razvile fokus prema kolektivu i nisku toleranciju prema neredu. Stoga su bolje pripremljene za trenutnu krizu.
"Ovo je prvi put da smo mogli ispitati kako zemlje širom svijeta reagiraju na istu kolektivnu prijetnju koja se događa istovremeno", kaže Gelfand. "Naše prošlo istraživanje sugeriralo je da čvrste kulture mogu biti bolje opremljene za odgovor na globalnu pandemiju nego klimave, jer će možda biti spremnije na poštivanje pravilila. Naši su rezultati podržali ovu ideju."
Postoje iznimke od pravila
Novo istraživanje nastojalo je testirati teoriju 'čvrstine i klimavosti' u 57 zemalja u 2020. godini. U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom, Izraelom, Brazilom, Španjolskom i Italijom, Gelfandino istraživanje je pokazalo da mjesta poput Singapura, Japana, Južne Koreje, Kine i Austrije imaju mnogo čvršće kulture sa strožim pravilima i kaznama za devijantnost.
Singapur je također bio jedan od najboljih u sprječavanju širenja koronavirusa. Nedavno je zauzeo 13. mjesto na svijetu zbog odgovora na koronavirus. U listopadu 2020., analiza portala Our World in Data pokazuje da je ova nacija imala gotovo 10.000 slučajeva na milijun stanovnika i samo pet smrtnih slučajeva na milijun ljudi.
Istodobno, Brazil i SAD imali su više od 24.000 slučajeva na milijun stanovnika i otprilike 700 smrtnih slučajeva na milijun ljudi. Naravno, nisu sve opuštene kulture bile loše u suzbijanju virusa. Neki su, poput Novog Zelanda, dokazali iznimku od općeg pravila, vjerojatno zato što je vlada imala vrlo jake i dosljedne poruke kojima su ljudi vjerovali.
Prepreka tijekom krize
Vrijedno je napomenuti da postoje i druga mjesta s visokom kulturnom zategnutošću, poput Indije i Bocvane, koja također nisu imala dobar odgovor na pandemiju. Unatoč tome, rezultati sugeriraju da kulturna labavost može biti prepreka tijekom krize. "Naš duh koji voli kršiti pravila u SAD-u sjajan je za kreativnost i inovacije, ali se ne slaže dobro s rješavanjem kolektivne prijetnje", kaže Gelfand.
Autori se nadaju da će nam njihovi rezultati pomoći da naučimo nešto od čvršćih zemalja koje su općenito puno bolje kontrolirale virus. To ne mora nužno značiti poticanje nošenja zaštitnih maski ili socijalnog distanciranja novčanim kaznama ili oštrijim mjerama.
Napokon, to vjerojatno ne bi dobro prošlo u labavijim kulturama. Intervencije bi umjesto toga trebale dati dojam ljudima da još uvijek imaju kontrolu, kažu autori, a u tome je ključna komunikacija iz vlade.
Manja razina straha
Na početku pandemije, tim znanstvenika sugerira, labavije zemlje sklone su prihvatiti osjećaj nerealnog optimizma, s obzirom na njihovo neiskustvo s kolektivnim prijetnjama. To, pak, može smanjiti razinu straha u javnosti, čineći manje vjerojatnim da slijede pravila nošenja maski i socijalnog distanciranja.
Koristeći podatke zasebnog istraživanja iz 22 zemlje, Gelfand i njezini kolege otkrili su da ljudi koji žive u labavijim kulturama daleko manje brinu zbog moguće zaraze koronavirusom od ljudi koji žive u čvršćim zemljama, gdje imaju manje šansi da se zaraze. "To nas je jako iznenadilo jer se strah obično povećava tijekom kolektivne prijetnje, što olakšava pooštravanje", kaže Gelfand.
Koordinirana, jasna i dosljedna komunikacija o riziku mogla bi stoga biti posebno važna u labavijim zemljama tijekom kolektivne krize. Autori priznaju da kulturna čvrstina ili opuštenost vjerojatno nisu jedini čimbenik u tome kako su zemlje reagirale na covid-19, ali smatraju da je važan.
Važnost fleksibilnosti
Nedavno istraživanje Instituta Lowy pokazalo je da samo sistemski čimbenici ne mogu objasniti razlike u slučajevima koronavirusa i smrtnim slučajevima od zemlje do zemlje. Države s manjom populacijom, kohezivna društva i sposobne institucije imale prednost u suočavanju s pandemije.
"Vjerujemo da intervencije učvršćivanja kultura tijekom covida-19 mogu biti uspješne ako su prilagođene razlikama u jedinstvenim okolnostima zemalja", objašnjava Gelfand. "Što se brže zategnemo, brže ćemo smanjiti prijetnju i brže ćemo moći vratiti slobodu. Iznad svega, potrebno nam je više 'kulturne ambideksternosti' - sposobnost zatezanja i labavljenja ovisno o količini opasnosti s kojom se suočavamo. "
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
