Sljedeći tjedan tako će se možda po prvi put pričati o kitovima kao o inteligentnim bićima, a ne kao o morskim zvijerima.
Samosvijest, patnja i socijalizacija samo su neke od sposobnosti koje imaju životinje koje pripadaju redu Cetacea, a to su kitovi, delfini i pliskavice, tvrde morski biolozi.
Ukoliko je napisano istina, tvrdnja da su kitovi obične morske krvoločne zvijeri pada u vodu, a ta se tvrdnja nalazi u središtu rasprave koja će se u organizaciji IWC-a (Međunarodne komisije za izlov kitova) održati sljedećeg tjedna u Maroku, piše Jutarnji list.
Priznavanje te zlobne i okrutne tvrdnje o kitovima na razgovorima bi vjerojatno dalo vjetar u leđa 'ozloglašenim' zemljama poput Japana, Norveške i Islanda da još 10-ak godina izlovljavaju kitove, zaobilazeći moratorij IWC-a, a zbog čega su ionako tretirani kao kriminalne organizacije od strane dobro organiziranih 'zelenih' inicijativa.
"Vrlo dobro znamo da većina velikih vrsta kitova izvodi neke od najsloženijih ponašanja koja se mogu pronaći u prirodi", rekla je Lori Marino, neurobiolog sa sveučilišta Emory u Atlanti.
Prije 10 godina Marino je radila eksperiment u kojem je dupinu na tijelu ostavio maleni trag bojom i stavila ogledalo kako bi se morski sisavci mogli ogledavati. Znanstvenica je po načinu na koji su reagirali kad bi vidjeli svoj odraz zaključila kako dupini nedvojbeno imaju svijest o svom identitetu.
Za Georgesa Chapouthiera, neurobiologa iz Pariza, sposobnost samosvijesti znači da dupini i kitovi, uključujući neke veće primate, mogu osjećati ne samo bol nego i patnju. Što se tiče inteligencije, životinje reda Cetacea imaju drugi najveći mozak nakon ljudi, kad se u obzir uzme i tjelesna težina. No, više od težine govore područja mozga odgovorna za kognitivne i emocionalne procese - koja su očito tijekom vremena evoluirala zahvaljujući socijalnoj interakciji, što su i potvrdile neke studije.
Novootkrivene sposobnosti kitova trebale bi biti argumenti na kojima bi se temeljila međunarodna politika prema divljem životu, zaključili su na sastanku Američke asocijacije za napredak znanosti u veljači. Do danas se sličan zaključak nije pojavio niti na jednom sličnom forumu međunarodnog razmjera.
"Na stranu s ionako krivim fokusom na brutalne metode kojima se ubijaju kitovi - koji tip harpuna je najhumaniji... Od svega toga važniji je status kitova kao bića koja osjećaju, što se ne spominje u nikakvim razgovorima u IWC-u", rekla je Margi Prideaux, voditeljica Centra za očuvanje kitova i dupina.
Prethodni članci:
arti-201004260176006
