Duboko u nama, na staničnoj razini, tijelo je u stalnom stanju aktivnosti kako bi nas održalo na životu. Među tim procesima je promet stanica, odnosno zamjena stanica koje umiru svježim i novim, kako se ne bismo raspali na komadiće poput zombija. Novi izračun otkriva koliko je taj proces zapravo intenzivan. Prema biolozima Ronu Senderu i Ronu Milu s Weizmannovog instituta za znanost u Izraelu, vaše tijelo dnevno zamijeni oko 330 milijardi stanica. Tom brzinom vaše tijelo svake sekunde stvara preko 3,8 milijuna novih stanica, javlja Science Alert.
Većina od toga su stanice krvi, a slijede ih stanice u crijevima. Manje od 2 posto zamjene stanica je sve ostalo. Potvrda ovih brojeva mogla bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako ljudsko tijelo funkcionira i ulogu zamjene stanica i kod zdravih i kod bolesnih.
Realnost je kompliciranija
Uobičajeni je mit da vaše tijelo svakih sedam godina potpuno obnavlja sve svoje stanice. Stvarnost je puno složenija. Neke stanice žive samo nekoliko dana, dok su druge, poput neurona u malom mozgu i lipida u očima, ograničene životnim vijekom domaćina, odnosno vas.
Međutim, dok su znanstvenici prethodno radili procjene koliko je stanica u tijelu, kakve su i koliki im je životni vijek, učinjeno je vrlo malo posla na popisu stope stanične zamjene. To su sada učinili Sender i Milo. "Ovdje popunjavamo ovu prazninu u znanju o ukupnoj dinamici staničnog prometa ljudskim tijelom istražujući promjene u životnom vijeku različitih vrsta stanica i kvantificirajući stope staničnog prometa u smislu mase i broja", napisali su u svom radu.
Kako su došli do izračuna?
Svoje su izračune temeljili na standardnoj referentnoj osobi: zdravom muškarcu u dobi od 20 do 30 godina, teškom 70 kilograma i visokom 170 centimetara. Zatim su za procjenu stope prometa stanica uključili svaku vrstu stanice koja čini preko 0,1 posto ukupne stanične populacije.
Životni vijek stanica prikupljen je iz istraživanja literature, koristeći samo ona djela koja su izravno mjerila životni vijek ljudskih stanica. Zatim su izveli ukupnu staničnu masu za svaki tip, na temelju prosječne stanične mase. Na temelju tih podataka, izračunali su da će standardna referentna osoba imati stopu prometa od oko 80 grama dnevno ili 330 milijardi stanica.
Od tog broja, 86 posto činile bi krvne stanice, uglavnom eritrociti (crvene krvne stanice, najzastupljeniji tip stanica u tijelu) i neutrofili (najrasprostranjenija vrsta bijelih krvnih stanica). Sljedećih 12 posto činile bi gastrointestinalne epitelne stanice, s malim količinama stanica kože (1,1 posto), endotelnim stanicama koje postavljaju krvne žile i plućnim stanicama (po 0,1 posto).
Pitanje obnove organizma
Iako krvne stanice čine najveći dio prometa stanica u smislu broja pojedinačnih stanica, kada je u pitanju masa drugačija je priča. Samo 48,6 posto mase čine krvne stanice svih vrsta. Gastrointestinalne stanice čine još 41 posto. Stanice kože čine 4 posto, dok adipociti ili masne stanice, koje se jedva registriraju u broju stanica, čine još 4 posto mase.
Važno je napomenuti da će se te brojke vjerojatno razlikovati od osobe do osobe, ovisno o čimbenicima kao što su dob, zdravlje, visina, težina i spol. No, ovaj rad objavljen u Nature Medicine pruža osnovu na temelju koje možemo bolje razumjeti kako djeluje zamjena stanica u ljudskom tijelu.
Istraživači tvrde da njihova analiza može biti korisna za odgovaranje na mnoga pitanja vezana uz temu obnove organizma u zdravlju i bolesti. "Na primjer, u kakvom je odnosu zamjena tumorskih stanica s ukupnim staničnim prometom pacijentovog tijela? Koliki je energetski i biosintetski danak rasta tumora i utječe li to izravno na raspodjelu resursa, možda preusmjeravanjem resursa koji su inače posvećeni regeneraciji tkiva?"
