Do tog je zaključka došlo novo istraživanje nakon modeliranja uvijeta potrebnih za uvođenje planeta u glacijalni period. Otkrili su kako se Zemlja nalazi u pravome položaju u odnosu na Sunce za tako što, ali količina ugljikovog dioksida trenutno u atmosferi je previsoka da bi se ledeno doba dogodilo.
Istraživanje pokazuje kako je nadolazeća glacijalizacija, u sklopu koje bi ledeni pokrov prekrio većinu Europe, Sjeverne Amerike i Rusje, zaustavljena početkom industrijske revolucije prije 200 godina, kada je sagorijevanje ugljena rezultiralo podizanjem nivoa stakleničkih plinova u atmosferi iznad granice od 240 dijelova milijuna ugljika.
Od onda, količina ugljika u atmosferi konstantno raste (trenutačno se nalazi na oko 400 dijelova milijuna), pa su znanstvenici izračunali da smo odgodili ledeno doba za do čak 100.000 godina.
"Sve se svodi na to da smo mi u stvari preskočili cijeli jedan glacijalni ciklus, što je bez presedana", objasnio je vodeći znanstvenik istraživanja Andrey Ganopolski, s podsdamkog Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja. "Potpuno je nezamislivo kako je čovječanstvo uspjelo utjecati na mehanizam koji je oblikovao ovaj svijet".
Rezultati ovog istraživanja daju dodatnu težinu mišljenju kako smo ušli u novo geološko razdoblje, antropocen, u kojem je Zemlja i njena klima pod izrazitim ljudskim utjecajem, i to u tolikoj mjeri da će se dosadašnji utjecaj osjećati još desecima tisućama godina u budućnosti.
Ovo je istraživanje prvo koje je uspjelo objasniti što točno uzrokuje ledeno doba. Proučavanjem prijašnjih osam ledenih doba koja su se dogodila u zadnjih 800.000 godina, znanstvanici su uspjeli otkriti koji su točno uvjeti potrebni da bi se Zemlja zaledila.
Unatoč kompleksnosti naše klime, na kraju se sve svodi na dva faktora - količinu svjetlosti koja pogađa zemljinu sjevernu polutku, i koncentraciju ugljika u atmosferi. S obzirom kako je drugi faktor bio relativno stabilan sve do industrijske revolucije, ciklička priroda prvoga bila je ta koja je većinom odlučivala kada će Zemlja ući u ledeno doba.
"Kao niti jedna druga sila na planetu, ledena su doba oblikovala globalne događaje i samim time odlučila razvoj ljudske civilizacije", kaže suautor istraživanja Hans Joachim Schellnhuber. "Na primjer, dugujemo naše plodno tlo posljednjem ledenom dobu, koje je kreiralo i današnji krajolik. Ali danas je i čovječanstvo sa svojim emisijama iz fosilnih goriva ono koje odlučuje budući razvoj planeta".
