To otkrice rijesilo je misterij oko najveceg mjeseca u Suncevom sustavu nakon naznaka onodobne svemirske letjelice Galilea tijekom istrazivanja Jupitera i njegovih mjeseci od 1995. do 2003. da na Ganimedu postoji ocean ispod njegove povrsine.
Znanstvenici su do otkrica dosli koristenjem racunalnih modela, utvrdivsi da slani, elektricno provodni ocean ispod mjeseceve povrsine djeluje protivno Jupiterovom magnetskom privlacenju.
"Jupiter je poput svjetionika cije se magnetsko polje mijenja rotacijom svjetionika. To utjece na auroru", rekao je geofizicar Joachim Saur s koelnskog sveucilista. Procjenjuje se da je ocean dubok 100 kilometara, 10 puta vise od oceana na Zemlji i da se nalazi ispod sloja povrsinskog leda debljine 150 kilometara.
Ganimed se tako pridruzio sve sirem popisu planetarnih mjeseci na vanjskim dijelovima suncevog sustava koji imaju ispodpovrsinsku vodu. U srijedu su znanstvenici objavili da na Saturnovom mjesecu Enceladusu ispod zaledene povrsine postoje izvori vruce vode. Voda je primijecena i na Jupiterovim mjesecima Europi i Kalisti.
