HOBIJI ZA VJEŽBANJE MOZGA: /

Najbolja rješenja za jačanje slabosti i usavršavanje vrlina

Image
Foto: thinkstockphotos

Znastvenici su nedavno dokazali da bavljenjem hobijima povećamo svoj IQ te da učenjem novih vještina dodatno razvijamo mozak.

29.8.2015.
11:06
thinkstockphotos
VOYO logo

Ovih sedam hobija učinit će vas pametnijima:

Sviranje glazbenog instrumenta

Sviranje razvija kreativnost, analitičke, matematičke i motoričke vještine. Za razliku od bavljenja sportom, sviranje instrumenta utječe na corpus callosum koji jača memoriju, vještine rješavanja problema te ukupnu funkciju mozga, neovisno o starosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čitanje

Bez obzira čitate li Harrya Pottera ili novi Wall Street Journal, čitanje smanjuje stres i povećava sva tri tipa inteligencije tzv. fluidnu, kristaliziranu i emotivnu. Olakšava razumijevanje, shvaćanje informacija i interpretaciju. Ovo je posebno korisno u poslu jer omogućava razvijanje upravljačkih vještina.

Redovito vježbanje

Neredovito vježbanje ili povremeno pretjerivanje u vježbama neće upaliti. Samo redovito vježbanje pomaže mentalnoj bistrini; memoriji, učenju, koncentraciji i razumijevanju. Dugo sjedenje na jednom mjestu koči mentalne sposobnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učenje novog jezika

Istraživanja pokazuju da su ljudi koji poznaju više od jednog jezika bolji u rješavanju zagonetki. Uspješno učenje drugog jezika pomaže mozgu da se suoči sa zahtjevnim zadaćama, poput planiranja i rješavanja problema.

Testirajte kumulativna znanja

Najveći problem kod učenja jest što se naučeno brzo zaboravlja ako se redovito ne ponavlja. Jedan od nabojih primjera jest učenje jezika, gramatike i vokabulara jer ono traži kumulativno učenje. Koncept kumulativnog učenja moguće je ukomponirati u svakodnevni život. Primjerice, zapisivanjem važnih stvari, proučavanjem noviteta, promatranjem, vođenjem dnevnika...

Vježbajte mozak

Igre poput sudoku, puzzle, zagonetki, videoigre, kartaške igre i slično povećavaju neuroplastičnost. Potiču promjene u neuralnim putevima i sinapsama što nam omogućava da vidimo stvari na drugi način. Na taj način jačamo memoriju, brže učimo i smanjujemo mogućnost depresije i anksioznosti.

Meditacija

Dalai Lama je 1992. godine pozvao znanstvenika Richarda Davidsona da mjeri aktivnost njegovog mozga tijekom meditacije te da provjeri može li, po potrebi, aktivirati određene centre u mozgu. Ispostavilo se da su Dalai Lama i drugi redovnici mogli aktivirati određeno stanje svijesti, točnije sažaljenje, u trenutku kad je to zatraženo od njih. Ovo istraživanje zapravo je dokazalo da možemo kontrolirati svoje osjećaje po potrebi. Primjerice, možemo se osjećati moćno prije sastanka s klijentom, samopouzdano prije traženja povišice te uvjerljivije kad želimo nešto prodati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo