Američki znanstvenici djelomično su oživjeli mozgove svinja čak četiri sata nakon što su životinje bile zaklane. Kako piše BBC, ova posljednja otkrića mogla bi potaknuti raspravu o granici između života i smrti te pružiti novi način istraživanja bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Naime, studija je pokazala da se može zaustaviti odumiranje moždanih stanica, pa čak i vratiti neke veze u mozgu. Međutim, nije bilo signala iz mozga koji bi ukazivali na postojanje svjesnih stanja. Iznenađujuće spoznaje osporavaju ideju da mozak nepovratno propada unutar nekoliko minuta nakon što se prekine dotok krvi.
Kako su to napravili?
Za istraživanje prikupljena su trideset i dva mozga svinja iz klaonice. Četiri sata kasnije organi su povezani sa sustavom koji je napravio tim sa Sveučilišta Yale. Sustav je ritmički punio (oponašajući puls) posebno napravljenu tekućinu oko mozga, koja je sadržavala sintetičku krv za nošenje kisika i lijekova kako bi usporila ili obrnula proces odumiranja moždanih stanica. Mozgovi svinja šest sati su dobivali taj koktel za obnovu.
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Nature, pokazala je smanjenje odumiranja moždanih stanica, obnovu krvnih žila i nešto moždane aktivnosti. Istraživači su pronašli sinapse koje su funkcionirale, a mozgovi su također pokazali uobičajenu reakciju na lijekove te su trošili istu količinu kisika kao i normalan mozak. Sve se to događalo 10 sati nakon što su svinjama odrubljene glave.
Budući da u elektroencefalogramu (EEG skeniranje mozga) nije bilo znakova električne aktivnosti u mozgu koja bi signalizirala svijest ili percepciju, mozgovi su u osnovi još uvijek bili mrtvi.
Što smo spoznali?
Istraživanje mijenja ideje o tome kako mozak umire, za što su mnogi mislili da se bez opskrbe kisikom događa brzo i nepovratno.
Nenad Šestan, profesor neuroznanosti na Sveučilištu Yale, rekao je: "Smrt stanica u mozgu događa se kroz duže vremensko razdoblje nego što smo prethodno mislili. Ono što smo pokazali je da je proces stanične smrti postupan, stupnjevit proces. I da se neki od tih procesa mogu odgoditi, sačuvati ili čak obrnuti."
Jesu li eksperimenti u skladu s moralom?
Životinje nisu uzgajane u laboratoriju za ovaj eksperiment, a mozgovi svinja su došli od proizvođača svinjetine. Znanstvenici su bili toliko zabrinuti da bi svinje mogle postati svjesne da su bestjelesnim mozgovima dali lijekove kako bi smanjili bilo kakvu moždanu aktivnost.
Tim znanstvenika je neprestano pratio rad mozgova kako bi vidjeli ima li bilo kakvih znakova viših funkcija mozga. Ako bi došlo do toga, uporabili bi anestetik i završili eksperiment. Etičari kažu da su za ovo područje potrebne nove smjernice jer bi životinje koje se koriste za istraživanje mogle završiti u "sivom području - ne živom, ali ne ni potpuno mrtvom".
Neposredne koristi istraživanja
Znanstvenici koji proučavaju mozak u slučaju bolesti poput Alzheimerove imat će neposrednu korist od ovog rada. Riječ je o organu koji je najsloženije strukture u poznatom svemiru, ali tehnike kao što su smrzavanje dijelova mozga ili uzgajanje kolonija moždanih stanica u posudi ne dopuštaju istraživačima da istraže punu 3D moždanu mrežu. Dugoročno, znanstvenici se nadaju da će pronaći bolje načine za zaštitu mozga nakon trauma poput moždanog udara ili pomanjkanja kisika pri rođenju.
Dr. Andrea Beckel-Mitchener, iz Inicijative za mozak pri Američkom nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, rekla je kako bi ova linija istraživanja mogla dovesti do potpuno novog načina proučavanja mozga nakon smrti te da bi također mogla potaknuti istraživanja koja će doprinijeti razvoju intervencija koje promoviraju oporavak mozga nakon gubitka dotoka krvi u mozgu.
Međutim, znanstvenici kažu kako da još uvijek prerano da bi ozlijeđenim pacijentima spoznaje iz ovog područja bile od koristi. Profesor Šestan je rekao: "Još nemamo saznanja hoćemo li biti u mogućnosti vratiti normalnu funkciju mozga."
Jesu li mozgovi svinja mogli biti svjesni?
U ovom eksperimentu znanstvenika jasno je da mozak svinja nije mogao biti svjestan. Mozgovi su zapravo bili tihi. Međutim, piše BBC, istraživanje postavlja neka pitanja:
- Koliko dugo istraživači mogu zadržati funkcije mozga?
- Bi li rezultati bili još bolji da istraživači nisu čekali četiri sata prije početka?
- Budući da su istraživači koristili lijekove kako bi potisnuli moždanu aktivnost, postavlja se pitanje bi li odrubljeni mozgovi bili svjesni, da nisu bili pod utjecajem tih lijekova?
