Nedavno su otkriveni fosili od izumrlog divovskog kopnenog ljenivca koji je živio u srednjoameričkoj državi Belize prije 27.000 godina. Kako piše CNN, prema novoj studiji, koja je objavljena u utorak u časopisu Science Advances, ti fosili otkrivaju kakva je bila klima u posljednjoj godini dok je ljenivac još bio živ.
Za vrijeme života ljenivca, država Belize nije bila dom džunglama kakva je danas. Bilo je suho i neplodno. Posljednji ledeni maksimum zarobio je većinu Zemljine vode u ledenjacima i polarnim ledenim kapama. Razina mora i vodostaji bili su niži, a vodu je bilo teško pronaći.
Bio je u potrazi za vodom
Divovski kopneni ljenivac, koji je mogao doseći visinu i od preko 4 metra, očajnički je bio u potrazi za vodom. Pronašao je olakšanje u dubokoj vrtači iz koje nikad nije uspio izaći.
Godine 2014. ronioci, koji su tražili drevne artefakte Maja u prirodnom bazenu u Cara Blanci, pronašli su nadlaktičnu kost, bedrenu kost i dio zuba koji je pripadao ljenivcu. Samo djelomično fosiliziran zub sadržavao je dovoljno tkiva koje se moglo testirati kako bi se pokazalo što je ljenivac jeo godinu dana prije smrti. Analiza je također otkrila klimu i okoliš regije u tom razdoblju.
Tijekom posljednje godine svog života, ljenivac je izdržao sedam mjeseci suhe sezone s dva kratka kišna perioda. Umjesto u šumi, ljenivac je živio na otvorenim travnjacima savane hraneći se raznim biljkama.
Raznolika prehrana razlog dugog postojanja?
Moguće je da je upravo takva raznolika prehrana razlog zbog kojega su ljenivci postali čak i dok su drugi divovski sisavci oko njih izumrli. Ljenivac je također mogao živjeti u područjima od južnog Brazila do sjevernoameričkog zaljeva i atlantskih obalnih regija, piše CNN.
"Imali smo mogućnost vidjeti da je ovo ogromno, društveno stvorenje bilo sposobno prilagoditi se suhoj klimi, prebacivši svoje postojanje na oslanjanje na ono što je bilo dostupnije ili ukusno",rekao je Jean Larmon, glavni autor studije i diplomski student na Sveučilištu u Illinois.
Jesu li nestanku ljenivaca doprinijeli i ljudi?
Prema LIsi Lucero, autorici studije i profesorici antropologije "to podupire ideju da su ljenivci imali raznovrsnu prehranu" te "objašnjava zašto su bili toliko rasprostranjeni i zašto su tako dugo postojali". Vjerojatno zato što su bili jako prilagodljivi."
Međutim, to također otkriva što je moglo dovesti do njihova pada. Prema nalazima čini se da su mnogi čimbenici, pored promjene klime, pridonijeli izumiranju megafaune u Americi, dodao je Lucero. "Jedan od tih potencijalnih čimbenika je dolazak ljudi na scenu prije 12.000 do 13.000 godina."
