A danas su vrhunski embriolozi sa sveučilišta Harvard i Brown zaražili da se počne razmišljati i o potencijalnom zakonskom minskom polju u kojem bi se mogle naći bebe bez majki, piše Daily Mail.
"Dok znanost i medicina jure naprijed vratolomnom brzinom, ubrzana transformacija reproduktivne i regenerativne medicine mogla bi nas iznenaditi", napisali su.
"Prije nego što se dogodi neizbježno, društvo će morati započeti i održavati živu konverzaciju o etičkim izazovima IVG-a (in vitro gametogeneza)."
Živi mladunci iz neoplođenog embrija
Jajašce se može 'prevariti' da se razvije u embrij bez oplodnje, ali takvi embriji, zvani partenogenote, umiru nakon nekoliko dana.
Znanstvenici su razvili metodu ubrizgavanja sperme u partnogenote miša, nakon čega su se iz većine razvili zdravi mladunci. Na taj je način stvoreno zdravo potomstvo iako se zaobišao normalan proces oplođivanja jajne stanice spermom.
Iako su embriji u eksperimentu započeli kao stanice jajašca, eksperiment otvara mogućnost da bi se jednoga dana isto moglo napraviti i s odraslim stanicama.
Etička noćna mora
"Ove se stvari mogu dogoditi, i možda su samo pitanje vremena", kaže dr. Eli Adashi sa Sveučilišta Brown, koji prati razvoj IVG tehnike od 2005.
Osim što bi ta tehnika radikalno olakšala dobivanje djece, kao i omogućila intervencije protiv bolesti u pred i post embrijskom stadiju, stvorila bi i etičku noćnu moru. Naprimjer, ako bi ljudi bili u stanju stvoriti i zatim birati između stotinu embrija kako bi si izabrali idealno dijete.
"Postoji nešto zabrinjavajuće u vezi neiscrpnog izvora gameta koje se mogu fertilizirati u neiscrpnu zalihu embrija", rekao je dr. Adashi.
Zdravstvene koristi IVG tehnike
Proizvodnja sperme ili jajašca bez potrebe za funkcionalnim reproduktivnom organima mogla bi pomoći pacijentima koji su ih izgubili, recimo zbog kemoterapije ili neke bolesti ili ozlijede.
IVG bi mogao revolucionizirati i umjetnu oplodnju, jer bi se znatno povećala zaliha jajašca. Trenutačno se njihov rast potiče lijekovima, a zatim se kupe u vrlo malim količinama i uz vrlo veliki trošak. Zdravi muškarci, s druge strane, bez problema proizvode milijune spermija.
Ali mogućnost brojne i jeftine količine jajašaca, načinjenih od odumirućih stanica kože ili brisa obraza, ono je što najvioše zabrinjava, kaže dr. Adashi.
Budući bi liječnici mogli iskorijeniti neke nasljedne bolesti čak i prije nego što dođe do oplodnje. Nadalje, ljudi bi mogli imati personalizirane embrijske matične stanice za buduće potrebe.
Opasnost od biranja embrija
No etički problemi i dalje postoje, posebno oni vezani uz 'dizajnirane bebe'.
Mnogi se ljudi protive staranju embrija za istraživanje ili terapeutske potrebe, a uz pomoć IVG-a to bi se lagano napravilo u svakom laboratoriju.
IVG bi mogao omogućiti i dolazak beba sa samo jednim roditeljem, te bi jedna osoba donirala i spermu i jajašce, te tako ne bi bilo potrebe za drugim roditeljem. Tako bismo dobili dijete s geenima samo jednog roditelja, što bi moglo predstavljati rizik za zdravlje bebe.
I na kraju, moglo bi se stvoriti bebe bez da njihovi roditelji to i znaju. Da li bi se takav postupak trebao kriminalizirati?
