Negdje u svijetu sljedeći pandemijski uzročnik tiho se razvija, spremajući se da nas neočekivano napadne - šireći se brže i smrtonosnije, možda, čak i od bolesti covid-19. Ali gdje, kada i kako će se pojaviti ovaj smrtonosni patogen? I što će biti? To su pitanja s kojima se suočavaju znanstvenici za zarazne bolesti koji su sigurni u jednu stvar: covid-19 je samo najava daljnjih globalnih zaraza, piše Daily Mail.
Zbog toga je započela utrka za razvoj novih sustava ranog upozoravanja koji uključuju traženje znakova opasnosti u svemu, od prometnih gužvi i kanalizacije do starih muzejskih eksponata, pa čak i prodaje češnjaka.
Ranije ovog mjeseca, Sveučilište Oxford pokrenulo je svoj novi Institut za pandemijske znanosti, inicijativu vrijednu 100 milijuna funti posvećenu izgradnji globalne spremnosti za suzbijanje novih prijetnji zaraze.
Objedinjuje bogatu stručnost sveučilišta koja je omogućila znanstvenicima s Oxforda da započnu prva ispitivanja cjepiva protiv covida-19 na ljudima, koje je promijenilo pravila igre, četiri mjeseca nakon što je prvi put dekodiran genom pandemijskog virusa 2020. Više od dvije milijarde doza cjepiva najpoznatijeg kao AstraZeneca dano je širom svijeta.
Kako izbjeći novu pandemiju?
Fokus će biti na praćenju virusnih prijetnji kako bi se maksimalno brzo razvili novi lijekovi i cjepiva. Ali to znači da je potrebno identificirati nove pandemijske patogene prije nego što dobiju priliku podivljati, kaže Christophe Fraser, profesor epidemiologije zaraznih bolesti i ključna osoba na novom institutu.
"Da se covid mogao obuzdati na početku [kada su se pojavili prvi slučajevi u Kini], mislim da bismo ga izbjegli," rekao je za Good Health. To se moglo postići, primjerice, brzom primjenom lokalnih karantena i zabrana međunarodnih putovanja, dok su znanstvenici radili na razvoju novih cjepiva i lijekova.
"Na osnovi testova znamo da bi virus SARS-a evoluirao i postao zarazniji da je pušten nekontrolirano se širiti", kaže profesor Fraser. "Bilo je gusto i u slučaju ebole 2014. Ali Nigerija je uspješno obuzdala virus, koji uzrokuje smrtonosno krvarenje, u roku od dva mjeseca. Bliskoistočni respiratorni sindrom (ili MERS) 2012. bilo je malo lakše obuzdati [i to zato što se nije lako prenosio s osobe na osobu], ali to obuzdavanje nije bilo neminovno," dodaje.
"Imat ćemo još pandemija", upozorava on, "ali možemo smanjiti koliko ih imamo u budućnosti dobivanjem ranih podataka o novonastalim patogenima kako bi ljudi mogli djelovati na pravi način."
Sve veća prijetnja i rani tragovi
Strahovi profesora Frasera uvelike su potkrijepljeni, a vlada Ujedinjenog Kraljevstva kaže da postoji 50 posto šanse za novu pandemiju na razini covida-19 u sljedećih 25 godina.
Prijetnja je sve veća, kažu stručnjaci, jer ljudska ekspanzija velikih razmjera u prethodno netaknuta staništa - kao što su šume - dovodi nas u sve bliži kontakt s divljim životinjama koje nose dosad nepoznate patogene.
Ali koji su ključni rani tragovi nove pandemije? "Često vidimo znakove nove epidemije prije nego što vidimo da se ljudi razboljevaju", kaže David Bray, direktor GeoTech Centrea, američkog tijela koje se zalaže za korištenje tehnologije za poboljšanje ljudskih života.
Kao primjer, objašnjava da su prije 20 godina, dok su radili na globalnom praćenju za američke zdravstvene vlasti, primijetili da je u Kini cijena češnjaka — koji se u nizu azijskih kultura smatra lijekom za sve bolesti — deseterostruko porasla".
Ova povećana potražnja sugerirala je užurbanu kupnju biljnog narodnog lijeka radi rješavanja dišnih problema. "Ovo je bio prvi znak SARS-a, prethodnika covida", kaže David Bray. "Uočili smo ga pet mjeseci prije nego što je Kina otkrila da je u tijeku epidemija novog respiratornog koronavirusa."
Ista se stvar dogodila početkom 2020., kada je cijena češnjaka ponovno skočila u Kini — rani znak pojave covid-19.
Porast cestovnog prometa
A bilo je i drugih ranih znakova upozorenja koji su u to vrijeme uglavnom bili zanemareni. Između kolovoza i prosinca 2019., nekoliko mjeseci prije nego što je većina nas saznala za virus, satelitske slike zabilježile su porast cestovnog prometa ispred bolnica u Wuhanu u Kini, odakle je virus potekao.
Povećanje prometa od 67 posto zabilježeno je u studiji iz 2020. koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard, koji su otkrili da su ceste u blizini pet bolnica u gradu bile mnogo prometnije nego inače - što su istraživači pripisali pacijentima oboljelima od covida-19 koji su prebačeni na hitnu pomoć.
Gledajući unatrag, slike prometa bile su ključne jer sugeriraju da se virus širio u zajednici tri mjeseca prije nego što su kineske vlasti potvrdile prve slučajeve u studenom 2019. Ista je studija također zabilježila otprilike u isto vrijeme nagli porast u internetskim pretragama u Kini za informacijama o simptomima kao što su "kašalj" i "proljev", koji su uobičajeni simptomi covida.
Tragovi u kanalizaciji
U međuvremenu, znanstvenici tragaju za epidemiološkim zlatom u gradskim kanalizacijskim sustavima. Jer ako se zarazimo patogenima, izlučujemo ih u zahod. Godine 2020. u Engleskoj je uspostavljen nacionalni program praćenja otpadnih voda za praćenje tragova covida u netretiranoj kanalizaciji za oko 40 milijuna ljudi.
Do toga je došlo nakon što je pilot program u ključnim gradovima kao što su Cardiff, Manchester i Liverpool otkrio da lokalne razine virusnog DNK covida-19 ou kanalizaciji dgovaraju stopama zaraze — što je značilo da bi testiranje kanalizacije moglo biti vrijedno upozorenje za lokalne epidemije.
Sada istražitelji žele koristiti ovaj pristup kao sustav alarmiranja za pojavu novih pandemija. Izvanredna profesorica građevinarstva i inženjerstva okoliša na Sveučilištu Colorado State, Susan De Long, izvijestila je u časopisu Modern Sciences u svibnju da se otpadne vode koje ulaze u postrojenja za pročišćavanje mogu uzorkovati radi ispitivanja razine virusne DNK koja će pokazati pojavljuje li se nova prijeteća infekcija.
"Može pružiti rano upozorenje da bi javnozdravstvene mjere [kao što su nošenje maski, cijepljenje i rad od kuće] mogle biti opravdane", kaže De Long. "Da je praćenje otpadnih voda bilo dio uspostavljene javnozdravstvene infrastrukture krajem 2019., moglo je dati ranije upozorenje da covid-19 postaje globalna prijetnja."
Trendovi na društvenim mrežama
Trendovi na društvenim mrežama također mogu pomoći da ranije uočimo pandemije. Kada su istraživači sa Sveučilišta u Kalabriji u Italiji analizirali društvene medije od kraja 2019., uočili su rastuću zabrinutost zbog slučajeva upale pluća diljem Europe, prije nego što je covid-19 široko identificiran.
Njihova studija, objavljena prošle godine u časopisu Scientific Reports, usredotočila se na tvitove povezane s upalom pluća jer je to najteže stanje izazvano covidom, a također i zato što je sezona gripe 2020. bila blaža od normalne, što je trebalo značiti pad broja slučajeva upale pluća.
Znanstvenici kažu da bi praćenje društvenih medija moglo biti način praćenja znakova nadolazećih pandemija.
Vrijedna muzejska baza podataka
Daleko od društvenih medija započinje još jedan način za predviđanje pandemije. Kustosi Nacionalnog povijesnog muzeja u Londonu unose sve svoje zapise o uzorcima šišmiša i drugih potencijalnih životinjskih izvora pandemičnih virusa u svjetsku bazu podataka za znanstvenike.
Tri četvrtine svih novonastalih zaraznih bolesti su zoonoze — prenose se sa životinja na ljude. Primjeri uključuju bjesnoću koju prenose psi; HIV od majmuna; i covid-19, za koje se smatra da potječe od šišmiša. Muzej je već digitalizirao više od 30.000 zapisa o primjercima šišmiša, a još 6000 se obrađuje. Uzorci se sastoje od kože, kostura i očuvanih tijela. Prošle godine, sličan rad u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Parizu otkrio je prethodno neidentificirane koronaviruse usko povezane s bolesti covid-19 koji vrebaju u uzorcima dvaju šišmiša Rhinolophus shameli koji su uzeti u Kambodži 2010. Muzejski primjerci poput ovih su već pomogli u identificiranju misteriozne epidemije zarazne bolesti koja je 1993. u SAD-u odnijela 13 života.
Hantavirusni plućni sindrom ubija gotovo 40 posto zaraženih ljudi ispunjavajući im pluća tekućinom. Istraživači u Muzeju jugozapadne biologije na Sveučilištu New Mexico analizirali su eksponate jelenskih miševa zaraženih hantavirusom i identificirali glodavce kao vrstu iz koje je proizašao smrtonosni soj.
Ono što je ključno, istraživači su također uspjeli pokazati da je virus godinama kružio u lokalnim populacijama glodavaca i da je njegova pojava kod ljudi povezana s klimatskim ciklusima El Niño. Pojavljuju se kada se oceanske struje zagriju u Tihom oceanu, uzrokujući veliko povećanje padalina u jugozapadnim dijelovima SAD-a, za koje se vjeruje da su dovela u bliži kontakt s ljdima stvorenja koja prenose virus.
Ključna uloga liječnika
No, Peter Horby, direktor Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu Oxford, uvjeren je da će liječnici na prvoj liniji i dalje imati ključnu ulogu u naglašavanju novih virusnih prijetnji.
Upozorenja o pandemiji obično se događaju, kaže Sir Peter, "kada kliničar vidi neobičnu skupinu slučajeva. Ako pritisnu 'crveni gumb' i upozore kolege diljem svijeta, tada se novi patogen može dalje detektirati".
Šanse da se to dogodi mogu se sada povećati korištenjem jeftine tehnologije, poput davanja besplatnih aplikacija liječnicima u siromašnijim zemljama za bilježenje podataka o novim simptomima bolesti. "Tehnologija postoji za sve to", kaže on.
