Studija objavljena u znanstvenom časopisu Social Psychology Quarterly govori o tome kako ljudi formiraju osnovne vrijednosti i stavove.

Ljudi s prosječno višom inteligencijom će pokazivati sklonosti vrijednostima koje su relativno nove u ljudskoj povijesti, kao što su liberalizam i ateizam. Manje inteligentni ljudi će, pak, teže mijenjati postojeće stavove.

"Opća inteligencija, odnosno sposobnost pojedinca da razmišlja i koristi razum, pomogla je našim precima u rješavanju evolucijskih problema za koje nisu imali naslijeđeno rješenje", izjavio je Satoshi Kanazawa, stručnjak za evolucijsku psihologiju.

"Zbog toga će inteligentniji ljudi lakše prepoznati i razumjeti nove pojave, vrijednosti i preference u društvu."

Ranija Kanazawina studija je otkrila da inteligentniji ljudi idu kasnije spavati od manje inteligentnijih ljudi. Prije su ljudi išli spavati sa zalaskom sunca i budili se s izlaskom sunca. A otkad su ljudi izumili umjetno svijetlo sve više njih odlazi spavati kasnije.

Kanazawa u svojem najnovijem istraživanju tvrdi kako su ljudi evolucijski 'dizajnirani' da budu konzervativni i da se brinu isključivo za svoju najbližu obitelj, dok je briga za genetski nevezane strance potpuno nova pojava u ljudskoj evoluciji. Tako će inteligentnija djeca vjerojatnije biti liberalnijih nazora.

Brojke podupiru njegovu teoriju, pa tako adolescenti koji sebe smatraju 'vrlo liberalnima' imaju prosječan kvocijent inteligencije 106, a oni koji sebe vide kao 'vrlo konzervativne' imaju prosjek IQ-a 95.

Na sličan način se u studiji tvrdi da je religija nusproizvod ljudske tendencije da vide namjeru (Božju ruku) iza prirodnih fenomena.

"Ljudi su evolucijski paranoični, pa iz te njihove paranoje proizlazi vjera u Boga. Paranoja je ljudskom rodu bila korisna. Ali sada, inteligentnija djeca će vjerojatnije odrasti kao ateisti."

Mladi odrasli koji su sebe opisali 'nimalo religioznim' imaju prosječan IQ 103, a 'vrlo religiozni' u prosjeku tijekom adolescencije imaju IQ 97.

Ljudi su kroz evoluciju bili skloni čestom mijenjanju partnera. Od muškaraca se nije očekivalo da budu vjerni samo jednoj ženi. Brojke potvrđuju tezu Kanazawe kako je vjernost odlika muškaraca s višim IQ-om.

Kao zanimljivo otkriće istraživanje nudi podatke koji pokazuju da sklonost braku i obitelji nemaju veze s inteligencijom.