Njihove kosti pronađene su u špilji u jugoistočnoj Francuskoj u '90-ima. Šest neandertalaca: dvoje odraslih, dvoje adolescenata i dvoje djece. Diljem Europe, pronađeno je više od dvije stotine lokaliteta na kojima se nalaze ostatci neandertalaca kao što su ti, ali samo neki lokaliteti imaju istu jezivu priču kao i špilja Baume Moula-Guercy, navodi se u novoj arheološkoj analizi, piše ScienceAlert.
PAMETNIJI NEGO ŠTO SE MISLILO: Neandertalci su prije 50.000 godina liječili zubobolju aspirinom
Značajna promjena za lovce-sakupljače
Tko god da su bili, način na koji su ti ljudi napustili ovaj svijet prije nekih 120-130 tisuća godina jasno je obilježen očajem, glađu i divljačkom brutalnošću. Zašto? Zato što su ti neandertalci živjeli tijekom posljednjeg među-ledenog doba, u vrijeme kada je svijet prolazio kroz brzu promjenu iz ledenog doba u značajno toplije klimu.
"Promjena klime iz ledenog doba u posljednje među-ledeno je bila iznenadna", kazao je paleontolog Emmanuel Desclaux iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja i dodao: "Mi ne govorimo u pojmovima geologije, već više u pojmovima života ljudi. Možda kroz nekoliko generacija, okoliš se posve promijenio."
Kako je svijet postao sve topliji, došlo je do porasta razine mora. Biljke su se promijenile, kao i životinje. Lovci-sakupljači koji su se uspješno prilagodili ekstremnoj hladnoći desecima tisuća godina, bili su suočeni s nečim nepoznatim. Znamo vrlo malo o tome kako su živjeli u tom vremenu, ali arheološki slojevi koji su sačuvali na 220 europskih lokaliteta nude neke tragove, koji se temelje na rijetkim ostatcima ljudskih ostataka, uključujući kosti, dijelove lubanje, i druge kosti.
Dokaz kanibalizma
Na većini lokaliteta, pronađeni ostaci ne izgledaju kao oni koji su pronađeni u špilji Baume Moula-Guercy (BMG) u jugoistočnoj Francuskoj. Taj lokalitet ima vjerojatno neusporedivu količinu pronađenih kostiju i očuvanog drvenog ugljena. To je omogućilo arheolozima da rekonstruiraju okoliš u kakvom su živjeli neandertalci tijekom perioda Eemian, piše u znanstvenom radu.
Isto tako otkrilo je nešto drugo: dokaze kanibalizma za koje autori vjeruju da je odgovor na istinske promjene koje su se dogodile zbog klimatskih promjena. U špilji je pronađeno 120 kostiju šest osoba. Bile su pomiješane sa životinjskim kostima, a analiza je pokazala što se stravično dogodilo tim prastarim ljudskim ostatcima.
"Tragovi rezanja rašireni su preko 50 posto ljudskih ostataka i raspoređeni po cijelom kosturu od lubanje i donje čeljusti do kostiju ruku", navodi se u članku. "Oznake udaraljki vidljive su na svim lubanjama i kostima odraslih i djece."
Temeljem dokaza koji također otkrivaju potencijalne znakove drobljenja i žvakanja, istraživači sugeriraju da su izgled i stanje kostiju u skladu s jednom epizodom kanibalizma. Vjerojatno su oni koji su jeli meso čovjeka bili na to prisiljeni zbog nestanka njihovog uobičajnog životinjskog plijena zbog promjene klime.
Neki su ubijali da bi preživjeli, a drugi su postali hrana
"Kosti iz svih dijelova tijela upućuju na to da su bili netaknuti prije te epizode", stoji u članku gdje se dodaje: "Nadalje, nijedan od ostataka nije u anatomskom odnosu jedan prema drugome, pokazujući da su tijela potpuno raskomadana."
Naravno, ideja kanibalizma je za sada samo hipoteza, ali temeljem dokaza koje su istraživači analizirali, odgovara informacijama koje imamo o neandertalcima. Obično su pokopavali svoje mrtve i vjerojatno su bili prisiljeni napustiti dijelove Europe u tom razdoblju gladi i nestanka životinjskog plijena.
Za one koji su ostali, uvjeti su bili teški. Neki su se ubili druge kako preživjeli, a drugi su pak postali hrana. Iako je ovaj scenarij strašan, istraživači su željeli naglasiti da to ne čini neandertalce čudovištima. Već da su to bili ljudi koji nisu imali druge mogućnosti, ako su htjeli nastaviti živjeti.
"Kanibalizam istaknut u Baume Moula-Guercyju nije znak bestijalnosti ili neljudskosti", objašnjavaju istraživači koji smatraju kako prikupljeni podatci daju interpretirati kako je u tom jednom slučaju došlo do kanibalizma kako bi se osiguralo preživljavanje.
Članak je objavljen u uglednom časopisu Journal of Archaeological Science.
