Stručnjaci sa sveučilišta u Lincolnu proučavali su ponašanje 36 domaćih svinja uzgojenih u različitim uvjetima. Pola ih je živjelo u velikom prostoru s debelim slojevima sijena i čestim boravkom na otvorenom.
Druga polovica obitavala je u skučenim svinjcima s malo sijena i rijetkim izlascima na otvoreno.
Utvrđivanje osobnosti
Kad su svinje dosegle zrelu dob znanstvenici su ih podvrgnuli različitim nepredvidivim situacijama kako bi utvrdili njihovu osobnost.
Ustanovljeno je da su svinje iz prve skupine bile sklonije istraživanju novih elemenata u svojim životima i spremnije pouzeti nešto veći rizik.
Sučene s novim situacijama svinje iz druge skupine bile su nepovjerljive i oprezne, odnosno pesimistične.
Naime, istraživači su svinjama ponudili im dvije posude s hranom, svaka na suprotnoj strani prostorije. Jedna je bila ispunjena slatkišima, a druga zrnima kave, koju svinje ne vole.
Nakon što su isprobale sadržaj iz obje posude, optimistične svinje su rado provjerile i treću, koja je naknadno postavljena u prostoriji (u kojoj su se nalazili ili slatkiši ili kava).
Pesimistične se čak nisu ni potrudile otići do treće posude kako bi provjerile što se nalazi u njoj. One su se razočarale kad su našle zrna kave i nisu željele opet riskirati.
Zanimljivo je bilo i to da je mjesto u kojem svinje žive imalo veliki utjecaj na to jesu li pesimisti ili optimisti.
Ponašanje slično ljudskom
Znanstvenica Lisa Collins, piše BBC, izjavila je da su svinje u eksperimentima iskazivale optimistično ili pesimistično ponašanje kakvo je slično ljudima.
Utvrđeno je i da se pesimističnim svinjama raspoloženje popravilo kada su im poboljšani životni uvjeti.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Biology Letters.