Umirovljeni južnoafrički anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, rekao je da je studija njegova genoma i četvorice drugih Afrikanaca "čudesan dokaz" za neodrživost teze o nadmoćnosti bijele rase.
"Možete li zamisliti kakav bi postao naš svijet kad bismo svi bili prihvaćeni kao obitelj", rekao je Tutu u Windhoeku, glavnome gradu Namibije gdje je svečano primio rezultate istraživanja.
Između dviju skupina Bušmana koji govore različite jezike veće su genetske razlike nego između Europljana i Azijata.Američki i australski autori studije izradili su cjelovit genom petero Južnoafrikanaca, redom starijih od 80 godina, a osim nadbiskupa koji je pripadnik Bantu crnaca, ostali su Bušmani.
Rezultati su iznenadili nadbiskupa koji je otkrio da su i neki njegovi preci bili Bušmani, koji su genetski gledano najstarija rasa na svijetu, od prije nekih 27.000 godina i autohtono su stanovništvo Južne Afrike.
Studija je pokazala da Afrikanci imaju veću genetsku raznolikost nego Europljani ili Azijati i daje uvid u to kako su preživljavali unatoč gladi i bolestima, prenosi agencija Reuters.
Između dviju skupina Bušmana koji govore različite jezike veće su genetske razlike nego između Europljana i Azijata, objasnila je za AFP Vanessa Hayes sa sveučilišta Novog Južnog Walesa.
Iako je ovo istraživanje ustanovilo milijune dosad nepoznatih i vrlo sitnih DNA varijacija, posebno kod Bušmana, ne smije se smetnuti s uma da je genom bilo koja dva čovjeka na planeti gotovo identičan. Razlike koje su znanstvenici uočili leže u individualnim varijacijama slova među 3 milijarde slova genetske sekvence. Geni mogu znanstvenicima pokazati kako se ljudi prilagođuju promjenama u okolišu. Tako su Bušmani, lovci-sakupljači iz Kalaharija, razvili jedinstvene sposobnosti prilagodbe na okoliš.
Oni su s vremenom razvili mišiće za trčanje i sposobnost boljeg razlikovanja gorkih okusa kako bi se zaštitili od otrovnog voća, no njih 70.000 do 100.000 živi u izolaciji i to je njihova slabost jer nisu razvili genetsku zaštitu protiv malarije, kao što su to učinile populacije koje se bave poljoprivredom.
Dobitnik Nobelove nagrade 1984. za svoj doprinos mirnome otporu režima apartheida u Južnoj Africi, Tutu je odabran za analizu i stoga jer je preživio rak prostate, tuberkulozu i dječju paralizu, a to je bilo važno za studiju koja bi trebala pomoći u medicinska istraživanja i proizvodnji lijekova.
Rak prostate vrlo je čest u Africi, a zahvaljujući studiji, znanstvenici će sada lakše moći proučavati bolesti, uključivo i AIDS ovisno o regionalnim kriterijima.
Dosad je potpuno sekvencionirano devet ljudskih genoma i to uglavnom Europljana, zatim jednog Kineza, jednog Korejca i jednog Jorube, najveće etničke skupine u Nigeriji.
Tutu je drugi Nobelovac kojemu je sekvencioniran genom, što je inače vrlo dug i skup proces, poslije Jamesa Watsona, koji je surađivao na otkrivanju strukture DNK.
