Željezom protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Nakon što je u južni ocean bačena velika količina željeza, razvila se 150 kilometara duga nakupina planktona vidljiva i na satelitskim snimcima snimljenim u području Antarktika.

13.10.2000.
0:55
VOYO logo

Prošle je veljače Matthew Charette u društvu svojih kolega znanstvenika s Wood Hole Oceanographic Institute u Massachusettsu krenuo put Antarktika da izvršio jednostavan eksperiment. I doista, željezo, točnije vodena mješavina 9 ½ tona željeznog sulfata, koje su bacili u ocean pokazala se korisnom za borbu protiv globalnog zagrijavanja.

Kako to? Odgovor ima veze s oceanskim planktonom kojem obično manjka željezo, pa dodavanjem minerala koji nedostaje planktoni jednostavno bujaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poput drveća i drugog kopnenog bilja, planktoni imaju veliku ulogu u upijanju ugljičnog dioksida. Kad umiru vuku ga na dno oceana i tako pridonose globalnom rashlađivanju.

No, neki se stručnjaci boje ovog naoko jednostavnog rješenja. Po njihovom mišljenju bi, zbog množenja onih vrsta koje se hrane planktonima poput meduza, moglo doći do poremećaja u hranidbenom lancu. Ili bi moglo doći do porasta populacije mikroskopskih životinjica koje bi tad potrošile velike rezerve kisika koje proizvodi ocean.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, još je teško reći hoće li planktoni doista ukloniti ugljični dioksid. Naime, ukoliko prije nego potone, plankton bude pojeden, opet će biti ispušten u atmosferu.

Ovo je od 1993. treći eksperiment te vrste, a isti tim namjerava obaviti još i četvrti, daleko većih razmjera, oko otočja Galapagos.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo