Josip provjerava u kakvom je stanju zemlja, jer za mjesec dana  ponovno će posaditi industrijsku konoplju i to na 40-tak hektara. Od konoplje potom proizvodi proteine, brašno, ulje, a odnedavno i kozmetiku.

Sve to proizvodi od ulja koje mu daju sjemenke. U pravilniku stoji da se konoplja smije uzgajati samo za proizvodnju hrane, pa se stabljike kod nas pretvaraju u gnojivo, što proizvođači smatraju apsurdnim jer se upravo od stabljike može izraditi više od 20.000 proizvoda.

"Od nje se mogu raditi papir, biorazgradiva plastika, tekstil, biogorivo, peleti za grijanje, obnovljivi izvori energije, znači ima jako puno potencijala, a to se zasad ne koristi", kaže Josip Plavec.

Golemog potencijala kulture koju je Hrvatska nekad imala u obilju,  svjestan je i ministar poljoprivrede koji priznaje problem je troma birokracija.

"Ljudi koji rade stručne poslove u ministarstvu i koji uvijek nađu kako neke stvari ne odraditi. U predmetu sam pogledao i kroz 2012. i 2013. godinu više dopisa prema ministarstvu zdravlja koji nisu nažalost naišli na odjek", govori Tihomir Jakovina.

Da bi se  industrijska konoplja razlikovala od one indijske koja ima mnogo više THC-a potrebno je promijeniti najprije Zakon o suzbijanju zlouporabe droge.

Naši su europarlamentarci pomoć zatražili i od Europske komisije koja bi uskoro trebala odgovoriti na pitanje.

"Njihovi proizvođači mogu dobiti najviše ekonomske koristi od biljke industrijska konoplja jer su naši proizvođači zbog zakonske regulative koja im to priječi stavljeni u nepovoljni položaj", kaže zastupnica u Europskom parlamentu Sandra Petrović Jakovina (SDP).

Sa zakonskim promjenama stigli bi i investori, zaposlili nezaposleni i zazelenile neobrađene njive. Sve to bila bi stvarnost kada bi razuman vapaj proizvodača napokon dosao u prvi plan.