Hrvatska s Italijom i Mađarskom nema značajnih problema, ali otvorenih pitanja, među kojima se mnogima rješenje još ne nazire, ima sa Slovenijom, SRJ i BiH.
Premda sa Slovenijom ima dobre odnose, već godinama nema gotovo nikakva pomaka u ključnim hrvatsko-slovenskim prijeporima - Piranskom zaljevu, elektrani u Krškom i staroj štednji u Ljubljanskoj banci.
Jedan od temeljnih problema je nužnost koaliranja u Sloveniji, zbog nedovoljne snage pojedinih stranaka u parlamentu. Nijedna takva vlada stoga ne želi donijeti neku za Sloveniju iole neugodniju odluku u odnosima s Hrvatskom, a kamoli pristati samo na izlaz na otvoreno more, bez dobivanja teritorijalnog mora u Piranskom zaljevu. Zbog nemogućnosti postizanja dogovora o tim ključnim problemima i slovenskom inzistiranju na rješavanju problema u paketu, još nisu potpisani sporazumi o imovinsko-pravnim odnosima i prekograničnom prometu, koji su načelno odavno dogovoreni.
Rješenje tih problema mogao bi ipak ubrzati zahtjev Europske unije zemljama kandidatima za pristup toj organizaciji da riješe svoje probleme sa susjedima. EU je naime od Slovenije izričito zatražila postizanje rješenja za granice, Krško i Ljubljansku banku. VIŠE
Unatoč za Hrvatsku teškim i dugotrajnim posljedicama rata koji joj je nametnula Jugoslavija, stanje s tom zemljom nakon listopadskog pada Miloševića pomalo se kristalizira i već su uspostavljeni prvi politički i gospodarski kontakti. Jedan od prvih uvjeta za normalizaciju bit će, kako se očekuje, isprika hrvatskom narodu koju bi Koštunica, po uzoru na Đukanovića u Dubrovniku, trebao izreći što prije, možda već na Zagrebačkom summitu.
Popis problema je velik i njihovo će rješavanje vjerojatno trajati godinama. Sukcesija je pokrenuta s mrtve točke primanjem SRJ u UN i OESS kao nove članice, te njezinim prihvaćanjem da nije jedina sljednica bivše države. Među značajnim otvorenim pitanjima su ratna odšteta i rasvjetljavanje sudbine zatočenih i nestalih osoba, te priznavanje hrvatske manjine u Srbiji i njezinu ostvarenju istih prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj.
Glede pitanja Prevlake, Hrvatska, unatoč izjavama nekih političara iz Srbije, očekuje brzo rješenje, uključujući i povlačenje promatrača UN-a. Najveću bi teškoću mogao predstavljati razvoj odnosa između Srbije i Crne Gore. Očekuje se da će najteže biti riješiti pitanje hrvatskih Srba izbjeglih u SRJ, na čijem pravu na povratak ta zemlja inzistira i drži apsolutnim prioritetom. Do sada je predano samo 20 tisuća zahtjeva za povratkom, a Beograd govori o 300 tisuća izbjeglica iz RH. Očekuje se da će to biti ključno pitanje i test za obje strane. VIŠE
S BiH stanje je razmjerno jasno i od promjene vlasti u Hrvatskoj mnogo toga se poboljšalo, osobito glede uspostave izravnih kontakata sa središnjim vlastima u BiH. Intenzivirana je suradnja na nekim sporazumima poput onog o trgovini, koji je potpuno usuglašen i možda će biti potpisan već na summitu, te sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima, gdje se još vode konzultacije oko recipročnog prava na kupnju nekretnina i pitanja izbjeglica koje žive u tuđim domovima.
Pitanje granica regulirano je postojećim sporazumom, ali će se on ratificirati tek kad budu izrađene detaljne zemljopisne karte i razriješeni preostali sporovi (stari grad Kostajnica, otoci kod Neuma), što može potrajati nekoliko godina, a sad se intenzivno radi na sređivanju stanja oko graničnih prijelaza.
Najveći problem u sve boljim odnosima RH i BiH mogao bi postati odnos prema tamošnjim Hrvatima, posebice nakon napetosti poslije nedavne suspenzije 13 tek izabranih zastupnika HDZ-a. Hrvatska je u vladinu priopćenju pozvala obje strane da pronađu načina da zaustave eskalaciju spora. U suprotnom bi nastala teška situacija, u kojoj se Hrvatska, zbog svojih ustavnih i daytonskih obveza vjerojatno ne bi mogla držati po strani.
Odnose dviju država najduže će određivati problem oko izbjeglica, ali postoji obostrana volja da ga se riješi što kvalitetnije, pa je dogovoreno da se pripremi poseban sporazum na razini dviju država koji bi regulirao sva pitanja povratka, a osobito njegovu dinamiku. VIŠE
