Osim što će se pojačati žudnja za zabranjenim proizvodima, djevojčice mogu razviti negativnu sliku o svom karakteru, koji nikako ne ide u korak s roditeljskim očekivanjima, kaže dr. Jennifer Fisher s "Baylor College of Medicine" u Houstonu, Texas.
Liječnica pohvaljuje ponudu zdrave hrane, no ni slatkiše ne bi trebalo zabranjivati. Naime, osjećaj krivnje, tuge i srama oslabit će njihovo samopoštovanje, a to nerijetko rezultira poremećajima ishrane poput bulimije i anoreksije.
Dr. Fisher i kolege ispitali su roditelje gotovo 200 djevojčica u dobi od 5 do 7 želeći saznati zabranjuju li svojoj djeci kokice, štapiće, čips, kolačiće, sladoled i čokoladice.
Odmah poslije ručka ponuđena im je zabranjena hrana. Nakon deset minuta istraživači su ih pitali da ocjene svoj obrok. Polovica je izjavila da je previše jela, gotovo isto toliko osjetilo je krivnju, a jedna trećina priznaje da bi se loše osjećala kada bi roditelji znali što su upravo pojele.
Djevojčice čiji su roditelji posebno strogi češće su posezale za zabranjenom hranom i osjećale krivnju, a njihova percepcija konzumiranog nije se temeljila na količine nego na vrsti pojedenih namirnica.
Zapravo, metoda zabrane potiče navike koje roditelji upravo žele izbjeći.
