ZAGREB - Šestorica uhićenih u antikorupcijskoj akciji "Bankomat" ostat će u jednomjesečnom pritvoru, a za nedostupnim bivšim predsjednikom Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Josipom Protegom raspisat će se tjeralica, odlučio je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.
Sudac je te odluke donio na ročištu zatvorenom za javnost, na kojem su obrane osumnjičenika predlagale da se njihove branjenike zadrži u kućnom pritvoru, a ne u zatvoru, no to im je odbijeno.
Kako se doznaje, nitko od branitelja osumnjičenih nije ponudio jamčevinu za obranu sa slobode.
Svi osumnjičeni u istražnom zatvoru ostaju zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i mogućnosti usklađivanja obrana s prvoosumnjičenim Protegom koji je na slobodi. Njemu je istražni zatvor određen i zbog opasnosti od bijega.
Na odluke suca Devčića obrane imaju pravo žalbe koju rješava izvanraspravno vijeće.
Protegin odvjetnik Čedo Prodanović tvrdi da njegov branjenik nije u bijegu nego se samo u trenutku uhićenja nije nalazio u svom domu već izvan Hrvatske u koju će se, kako kaže Prodabnović, vratiti na dan drugog kruga predsjedničkih izbora, 10. siječnja.
No, na temelju odluke o istražnom zatvoru za Protegom će se po automatizmu raspisati i tjeralica. Mediji pišu da je bivši čelnik HPB-a na skijanju u Austriji.
I dok šestorica suosumnjičenika budu u istražnom zatvoru USKOK će protiv njih voditi istragu tijekom koje će, kako se neslužbeno doznaje, saslušati više desetaka svjedoka.
Idućih mjesec dana u istražnom zatvoru u Remetincu ostat će dvojica Proteginih suradnika, bivši predsjednik Uprave i direktor financija HPB-a Mario Kirinić i bivši član Uprave Ivan Sladonje te četvorica poduzetnika Boris Šimunić, Svetimir Gadže, Oliver Beidenegl i Ivan Galić.
Trojicu bivših čelnika HPB-a sumnjiči se da su se udružili za počinjenje kaznenih djela te zlouporabili položaj i ovlasti, dok se poduzetnike tereti da su ih poticali na te zlouporabe.
Neslužbeno se doznaje da se Protegu, Kirinića i Sladonju tereti da su od početka 2006. do kolovoza ove godine poduzetnicima nezakonito odobrili nenamjenske kredite u iznosu većem od 170 milijuna kuna, bez odgovarajućih pokrića, odnosno osiguranja plaćanja kredita.
Bivše čelnike HPB-a, banke koja je u vlasništvu Hrvatskog mirovinskog fonda, Hrvatskog fonda za privatizaciju te Hrvatskih pošta, navodno se sumnjiči i da su sami sebi za rad u Upravi banke isplaćivali nesrazmjerno visoke menadžerske bonuse.
