Naftu i plin na hrvatskom kopnu želi istraživati sedam kompanija. Prijavile su se za svih šest istražnih prostora, i ponudile čak 19 različitih programa.
"Izuzetno smo zadovoljni sa pristiglim ponudama, riječ je vrlo
ozbiljnim kompanijama sa vrlo velikim iskustvom u istraživanju
nafte i plina u svijetu, koji koriste najsuvremenije
tehnologije", rekao je ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak.
Šest istražnih polja proteže se od Koprivničko-križevačke
županije, pa kroz čitavu Slavoniju sve do krajnjeg istoka državne
granice u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
"Kroz mjesec dana bi trebala biti poznata imena odabranih ponuditelja i istražnih prostora koje smo ponude prihvatili", rekla je direktorica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić.
Bušenje na kopnu investitorima je očito privlačnije nego ono na
Jadranu, za što su već prihvaćene ponude pet kompanija. A dok i
dalje traje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za
eksploataciju na moru, kritičari su i ovaj put sumnjičavi.
"Što se tiče kopna, naravno da se ne protivimo, ali se moraju
implementirati najviši standardi zaštite okoliša. Ako je ugovor
sličan ovome kako je definirano za Jadran, onda sigurno neće biti
u korist RH", rekla je predsjednica OraH-a Mirela
Holy.
Rok za potpisivanje ugovora je 18. srpnja, a svaka kopnena
bušotina trebala bi vrijediti oko 10 milijuna eura. Stručnjak
Miro Skalicki, koji je za jednu od najjačih
svjetskih kompanija radio 20 godina, pozdravlja čitavu ideju
eksploatacije u Hrvatskoj, ali i upozorava:
"Moje mišljenje je da u to treba ići, ali da treba postaviti vrlo
visoke standarde. Mislim da nije poanta da Hrvatska postane
čvorište. Poanta je da smo energetski neovisni, da nešto od toga
zaradimo, ali i da zadržimo čistoću Jadrana. I mislim da je sve
od toga moguće", prokomentirao je.
U visoke standarde eko zaštite koje obećava država i dalje ne
vjeruju udruge aktivista, koje val novih platformi na domaćem
moru ne žele gledati.
"Hrvatska ulazi u jedan projekt koji produbljuje ovisnost o
fosilnim gorivima, i to u projekt koji se odnosi na Jadran, koji
je jedno malo, zatvoreno more gdje je velika opasnost od bilo
kakvog onečišćenja", Zrinka Jakl iz
Udruge Sunce.
A dok platformi još nekoliko godina neće biti na vidiku, država
je na svemu ovome već zaradila 20 milijuna kuna, i to samo
prodajom seizmičkih podataka zainteresiranim kompanijama.