Naftu i plin na hrvatskom kopnu želi istraživati sedam kompanija. Prijavile su se za svih šest istražnih prostora, i ponudile čak 19 različitih programa.

"Izuzetno smo zadovoljni sa pristiglim ponudama, riječ je vrlo ozbiljnim kompanijama sa vrlo velikim iskustvom u istraživanju nafte i plina u svijetu, koji koriste najsuvremenije tehnologije", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Šest istražnih polja proteže se od Koprivničko-križevačke županije, pa kroz čitavu Slavoniju sve do krajnjeg istoka državne granice u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

"Kroz mjesec dana bi trebala biti poznata imena odabranih ponuditelja i istražnih prostora koje smo ponude prihvatili", rekla je direktorica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić. 

Bušenje na kopnu investitorima je očito privlačnije nego ono na Jadranu, za što su već prihvaćene ponude pet kompanija. A dok i dalje traje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za eksploataciju na moru, kritičari su i ovaj put sumnjičavi. "Što se tiče kopna, naravno da se ne protivimo, ali se moraju implementirati najviši standardi zaštite okoliša. Ako je ugovor sličan ovome kako je definirano za Jadran, onda sigurno neće biti u korist RH", rekla je predsjednica OraH-a Mirela Holy. Rok za potpisivanje ugovora je 18. srpnja, a svaka kopnena bušotina trebala bi vrijediti oko 10 milijuna eura. Stručnjak Miro Skalicki, koji je za jednu od najjačih svjetskih kompanija radio 20 godina, pozdravlja čitavu ideju eksploatacije u Hrvatskoj, ali i upozorava: "Moje mišljenje je da u to treba ići, ali da treba postaviti vrlo visoke standarde. Mislim da nije poanta da Hrvatska postane čvorište. Poanta je da smo energetski neovisni, da nešto od toga zaradimo, ali i da zadržimo čistoću Jadrana. I mislim da je sve od toga moguće", prokomentirao je. 

U visoke standarde eko zaštite koje obećava država i dalje ne vjeruju udruge aktivista, koje val novih platformi na domaćem moru ne žele gledati. "Hrvatska ulazi u jedan projekt koji produbljuje ovisnost o fosilnim gorivima, i to u projekt koji se odnosi na Jadran, koji je jedno malo, zatvoreno more gdje je velika opasnost od bilo kakvog onečišćenja", Zrinka Jakl iz Udruge Sunce.  A dok platformi još nekoliko godina neće biti na vidiku, država je na svemu ovome već zaradila 20 milijuna kuna, i to samo prodajom seizmičkih podataka zainteresiranim kompanijama.