Politička klima već od ranije zagrijana je rastućom krizom u
Republici Srpskoj gdje tvrdolinijaška Srpska demokratska stranka (SDS) u suradnji s članom Predsjedništva BiH Živkom Radišićem polako ali sigurno "buši" koaliciju "Sloga" koja je predstavljala uporište vlade Milorada Dodika.
Uglavnom neočekivana odluka Zastupničkog doma Parlamenta BiH da potvrdi kandidaturu Spasoja Tuševljaka za predsjedatelja Vijeća ministara BiH svakako je dodatni udarac naporima za konsolidiranje zajedničkih tijela vlasti u toj državi i ona je već izazvala negativna reagiranja.
"Visoki predstavnik za BiH nezadovoljan je odlukom o imenovanju Tuševljaka", izjavio je odmah nakon sjednice državnog Parlamenta održane u utorak glasnogovornik Petritscheva ureda Oleg Milišić.
Po njegovim riječima i dalje je potpuno nejasno zašto je Predsjedništvo BiH uopće predložilo Tuševljaka kao i na temelju čega je Zastupnički dom odlučio podržati njegovu kandidaturu.
Američki veleposlanik u BiH Thomas Miller bio je još određeniji. "Jako sam razočaran... BiH zaslužuje bolje jer u ovoj zemlji ima puno kvalificiranih osoba koje bi mogle biti izvanredni premijeri", kazao je Miller novinarima poručivši tako diplomatskim rječnikom da o Tuševljaku misli - sve najgore.
Američki je veleposlanik pozvao novinare da pomno istraže političku i poslovnu prošlost novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH aludirajući na tvrdnje o njegovim bliskim vezama sa SDS-om i beogradskim režimom.
Tvrdnje bosanskohercegovačkih medija da je Tuševljak osoba s, u najmanju ruku, dvojbenim životopisom, za zastupnike Hrvatske demokratske zajednice BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) nisu bili dovoljan razlog da ospore njegovu kandidaturu.
"Pouzdano se zna da on nije pucao na Sarajevo i da nije obilazio logore", lakonski je prokometirao Tuševljakovu "moralno-političku podobnost" premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić tijekom rasprave u državnom Parlamentu.
Tuševljakovo postavljanje na novu dužnost otvara međutim opravdani prostor sumnji o jačanju Miloševićevog utjecaja u BiH, posebice nakon uspjelog puča protiv Biljane Plavšić što su ga izveli njeni dojučerašnji suradnici iz Srpskog narodnog saveza. Biljana Plavšić je opetovano upozoravala kako se rušenje njene stranke odvija po beogradskom scenariju i uz asistenciju Radišićevih socijalista.
Već bi ova zbivanja bila dovoljna da se izbore 11. studenog očekuje s pojačanom neizvjesnošću no Izetbegovićeva odluka o povlačenju iz Predsjedništva BiH otvorila je i brojna nova pitanja.
Kao osobi koja je već deset godina neprikosnoveni lider bošnjačkog naroda i stalni stanovnik zgrade Predsjedništva BiH, Izetbegoviću sigurno nije bilo lako donijeti ovakvu odluku iako je on često potvrđivao da o njoj razmišlja.
Najbliži joj je bio u jesen 1998. godine kada je dvojio treba li se ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH. Na izborima je ipak sudjelovao s obrazloženjem da je to "narod tražio".
Izetbegović je međutim već tada bio izvrgnut pristiscima svojih bliskih stranačkih suradnika koji su ga upozoravali da mu je vrijeme za povlačenje iz aktivnog državničkog života jer je u tom trenutku bilo važnije raditi na konsolidiranju SDA na čijoj su fasadi, nakon Silajdžićeva odlaska, napukline postale jasno vidljive.
Džemaludin Latić i Safet Oručević, dvojica bliskih Izetbegovićevih suradnika, u protekla su dva mjeseca izjavljivali kako će povlačenja ipak biti i to prije općih izbora.
Iako dolaze iz različitih političkih struja, obojica su međutim bili suglasni kako je taj potez stigao dvije godine prekasno.
75 godina, narušeno zdravlje, fizički i psihički zamor, argumenti su koje je Izetbegović ponudio gledateljima TV BiH u utorak navečer najavljujući svoju ostavku.
U intervjuu kojega je TV BiH emitirala naknadno on je ipak priznao da postoji još nešto - prije svega "neprincipijelno ponašanje međunarodne zajednice".
Ta međunarodna zajednica, po Izetbegovićevim riječima, miješa se u sve i svašta, pritišće tijela vlasti, utječe na rad sudstva, cenzurira medije i neskriveno poručuje kako mu je vrijeme za povlačenje.
"Međunarodna zajednica gura bosanski projekt ali mi se čini kako je to ponekad na račun muslimanskog naroda... Misle kako će im posao biti olakšan ako će izjednačiti strane i ignorirati činjenicu agresije", kazao je vidno umorni Izetbegović.
Uglavnom, bošnjački je politički lider kazao kako više nema snage za te rovovske bitke te da je vrijeme da ga naslijedi netko mlađi.
"Silajdžić, Bičakčić, Oručević, recimo upravo tim redosljedom", zaključio je Izetbegović.
Ostaje, međutim, pitanje kako to učiniti.
U BiH nema zakonskog mehanizma zamjene člana Predsjedništva BiH kojemu je prije vremena istekao mandat. Bošnjačka će strana svakako željeti da se to učini glasovanjem u Parlamentu, no taj će prijedlog teško naići na potporu "međunarodne zajednice" koja je sve odlučnija prekinuti praksu zakulisnih "kardovskih kuhinja" čiji je jedini cilj zadržati status quo.
Voditelj misije OESS-a Robert Barry nedavno je izjavio kako je jedini način izravno biranje članova Predsjedništva što znači da bi to mogao biti sastavni dio izbornog procesa u studenom. Konačnu riječ, kao i do sada, dat će misija OESS-a.
