Svijet u 2020. godini veoma je različito mjesto od onog iz 2015. kada je potpisan Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Dok se planeta bori s drugačijim tipom globalne katastrofe, mnogi razmatraju koji uspjesi i neuspjesi proizašli iz sporazuma te što on znači za budućnost.
Nagovoriti čak 196 strana da se slože s stavkama sporazuma nije bio lak zadatak i mnogi zasluge za taj uspjeh pripisuju Christiani Figueres, diplomatkinji s Kostarike. Sporazum nije bio savršen i mnogi znanstvenici su smatrali kako se radi o kompromisu kojim se ne čini dovoljno, dok su poricatelji klimatske krize smatrali kako se dokument treba ponoštiti. Ti su ljudi svog predvodnika našli u Donaldu Trumpu, piše IFLScience.
The U.S. has officially left the Paris Agreement, three years after Pres. Trump announced he would leave the international climate change forum. https://t.co/2dfSy9wxgJ
Nakon što je Trump izabran za američkog predsjednika, zakleo se da će SAD izaći is sporazuma. Službeni zahtjev za povlačenjem podnesen je 4. studenog 2019., a točno 12 mjeseci kasnije je zahtjev usvojen. Bilo je to 4. studenog 2020. godine, dan nakon što je Trump izgubio predsjedničke izbore, a novoizabrani predsjednik Joe Biden poručio je kako će SAD ponovno ući u sporazum prvog dana kada sjedne u ured.
U tom trenutku se izlazak SAD-a činio kao katalizator za masovni egzodus iz sporazuma. Mnogi su očekivali da će drugi skeptici slijediti njihov primjer, ali pokazalo se da je Trumpova administracija na krivoj strani povijesti te da je krivo procijenila razinu podrške istomišljenika.
Sporazum je također promijenio način na koji raspravljamo o klimatskim promjenama i sada se koncepti vezani uz tu temu shvaćaju ozbiljno. Potpuno zatvaranje mnogih zemalja u proljeće zbog pandemije koronavirusa dovelo je do dramatičnog pada emisije CO2 i smanjenje zagađnosti zraka, pošto su faktički sav transport i industrija zaustavljeni. To je pokazalo kako su promjene u industriji ključ za nošenje s klimatskom krizom.
Zadnjih pet je najtoplijih pet godina ikada zabilježenih
Ipak čeka nas dug put do stvarnih rezultata.
"Pet godina nakon Pariškog sporazuma bile su najtoplijih pet godina ikad zabilježenih. Obećanja su dana, daleki, hipotetski ciljevi su zadani, i veliki govori su održani. Ipak, kada je riječ o djelovanju koje je potrebno u ovom trenutku, i dalje smo u stadiju poricanja", rekla je aktivistkinja Greta Thunberg na petu obljetnicu Pariškog sporazuma.
Vanessa Nakate, aktivistkinja iz Ugande u sličnom je tonu istaknula da je privilegija razgovarati o uspjesima Pariškog sporazuma dok mnoge zajednice uništava klimatska kriza kroz zadnjih pet godina.
"Mogu van reći da je za dva Celzijeva stupnja topliji svijet smrtna kazna za zemlje poput moje. Neke vlade i korporacije imaju privilegiju razmišljati o klimatskoj krizi kao o prilici za PR kampanje. Biti pravi vođa za klimatske promjene znači poduzeti mjere sada kako bi se drastično smanjile emisije, a ne govoriti jedno u svojoj zemlji i raditi drugo u tuđoj", izjavila je Nakate.
Ono u čemu se slažu oni koji klimatsku krizu smatraju najvećom pošasti suvremenog svijeta jest da se mora djelovati odmah.
