Glavni ravnatelj HUP-a, Željko Ivančević, ističe da je na prošlotjednom skupu Europske unije o zapošljavnju u Bruxellesu, na kojemu nije bilo hrvatskog izaslanstva, velika većina sadržaja bila posvećena upravo obrazovanju i fleksibilizaciji radnih mjesta.
Dodaje kako istraživanja HUP-a pokazuju da Hrvatska već bilježi velike manjkove radne snage, posebice u informatičkoj djelatnosti, pa bi Vlada trebala ponuditi programe prekvalifikacije i edukacije za rad u toj djelatnosti.
Upravo u informatizaciji Hrvatska ima velike šanse na planu zapošljavanja, kaže Ivančević. On ističe primjere Irske, Nizozemske, Finske i Švedske koje u toj djelatnosti bilježe najveći rast, zahvaljujući mjerama tamošnjih vlada koje su najprije informatizirale vlastite službe, a zatim poticale širenje informatike na druge djelatnosti.
Nije dobro, smatra ravnatelj HUP-a, što je država u ožujku prestala financirati sustav aktivne politike zapošljavanja, te što je u svojim procjenama djelatnosti, koje bi trebale biti hrvatski izvozni aduti, zaboravila graditeljstvo.
Ivančević, uz Vladu, kritizira i sindikate koji se po njemu premalo bave pitanjima prekvalifikacije i obrazovanja članstva, a previše očuvanjem neperspektivnih radnih mjesta.
Vlada je za početak sljedeće godine najavila izradu "Politike i programa intenzivnijeg zapošljavanja tijekom razdoblja 2001. - 2004. Područja kojima Vlada misli dati prioritet su 30-ak velikih poduzeća koja mogu biti "lokomotiva razvoja", poticanje malog i srednjeg poduzetništva, turizma i usluga, poljoprivredno- prehrambenog, šumsko-drvnog, tekstilnog kompleksa. U idućoj godini, Vlada predviđa povećanje zaposlenosti za 1 posto, 2002. za 1,5 posto, a 2003. za 2 posto.
Odlazak hrvatskih privrednika u Beograd HUP smatra dobrim nastojanjem da se unaprijede gospodarski odnosi dviju zemalja. No, HUP upozorava da je zasad izostalo jasno očitovanje hrvatske Vlade o budućim odnosima sa SRJ, pa bi posjet mogao biti više informativne, a manje konkretno poslovne naravi.
Ivančević ističe da Hrvatska s Jugoslavijom još uvijek nema reguliran niz bilateralnih pitanja od važnosti za poslovnu suradnju. Također, prisutan je problem povrata imovine hrvatskih tvrtki na području SR Jugoslavije, te ukidanja carinskih barijera između dviju zemalja.
Ivančević podsjeća da je posljednjih godina, nakon pupuštanja napetosti u regiji, bilo pokušaja, a i ostvarenja suradnje hrvatskih i jugoslavenskih gospodarstvenika, ali oni su bili otežani jer se radilo preko trećih zemlja, što je bitno poskupljivalo poslovanje.
Za razliku od Hrvatske, kaže Ivančević, Slovenija i Makedonija već su regulirali niz pitanja važnih za gospodarsku suradnju s Jugoslavijom, dok u Hrvatskoj o tome nema ni naznaka. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, oko 420 predstavnika hrvatskih tvrtki odlazi na poslovne razgovore s potencijalnim partnerima u Srbiji. Sa srpske strane, za razgovore se prijavilo oko 500 tvrtki.
